Sredstva koja je HZZ planirao za aktivnu politiku zapošljavanja umanjena su radi procedure prekomjernog deficita državnog proračuna i nužnih ušteda koje Hrvatska mora napraviti. Zbog toga se obustavlja zaprimanje novih zahtjeva za mjere aktivne politike zapošljavanja. Sve preuzete ugovorne obveze bit će isplaćene, a zaprimljeni zahtjevi bit će riješeni sukladno financijskim mogućnostima o čemu će svaki podnositelj zahtjeva dobiti obavijest, piše Slobodna Dalmacija .
Ova poruka dočekala je sve one koji su ovih dana krenuli u Hrvatski zavod za zapošljavanje po poticaj za vlastiti poslovni pokušaj, nakon recentnih uvjeravanja iz Vlade kako nema nikakvog zastoja s poticajima za zapošljavanje. Službenih izjava iz HZZ-a nema, ali iz neformalnih kontakata s odgovornima dobiva se nedvosmislen odgovor da su blokirane sve mjere aktivne politike zapošljavanja, a ne samo program poticanja za mlade bez radnog iskustva tzv. mjera 1600 kuna.
Javnost se uzbudila oko stavljanja “na čekanje” te mjere, pa je pod hitno nađen spas u Nacionalnom fondu u koji se slijeva novac za financiranje programa iz fondova EU-a. Iz te riznice će se izvući 100 milijuna kuna do kraja godine i zaposliti 3723 mladih ljudi u programu “1600 kuna”. Problem je riješen, a ostale mjere iz programa aktivne politike zapošljavanja, ustvrdio je ministar Mrsić, nisu niti u jednom trenutku bile u pitanju. Nažalost, to nije istina. Očito je ad hoc rješenjem trebalo umiriti javnost, a iza teme koja je okupirala medijsku pažnju tiho se provukla odluka o puno težem, bolnijem i opasnijem zamrzavanju.
Ukupno HZZ ima 42 programa kroz 6 ciljnih mjera namijenjenih olakšanju zapošljavanja ljudi u različitim skupinama od dobnih do obrazovnih, spolnih ili manjinskih do mjera sufinanciranja zadržavanja postojećih radnih mjesta, zapošljavanja u javnim radovima do programa samozapošljavanja. Do daljnjega nema sredstava za bilo koji oblik potpore.
O suši u blagajni HZZ-a naročito svjedoče podaci o sve popularnijim poticajima za samozapošljavanje. Država za tu svrhu po projektu izdvaja 30.000 kuna. Prošle godine počelo se s 831 korisnikom, a na kraju godine u programu ih je bilo 5737. Sada je 800 korisnika manje nego na kraju prošle godine, a u tri ovogodišnja mjeseca sklopljena su tek 133 nova ugovora o potpori. Koliko je zainteresiranih na čekanju i koliko bi država još trebala izdvojiti novca za to nije moguće doznati.
Prošle godine je za sve mjere ukupno potrošeno 510 milijuna kuna, a ove godine nakon rebalansa državnog proračuna predviđeni iznos od 500 milijuna srezan je na 344 milijuna kuna.
Tim sredstvima, jasno je, moći će se financirati samo stari zahtjevi koji su s korisnicima zaključeni još prošle godine.
Nakon godina gospodarskog usporavanja u kojima su izdvajanja iz proračuna za politiku zapošljavanja i broj ljudi koji je obuhvaćen konstantno rasli, došlo je, eto, prvi put do zastoja. Takvo zamrzavanje državnih programa za poticanje zapošljavanja nije se događalo ni u ratnim godinama i to definitivno nije dobra poruka vlasti. Ako se štedi u tom osjetljivom području, postavlja se pitanje za što novca uopće ima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....