Stambene zajednice za beskućnike mogle bi se zatvoriti: ‘Ljudi neće imati gdje spavati‘

Oko 60 beskućnika u posljednjih šest godina dobilo je odgovarajuću skrb kroz model stambene zajednice u kojima su se školovali i učili samostalnom životu, no nastavak projekta je upitan zbog prijepora oko datuma kada bi resorno ministarstvo trebalo raspisati novi natječaj i osigurati sredstva.

Broj beskućnika u Hrvatskoj kreće se, ovisno o procjenama, između dvije do čak deset tisuća. Točnu je brojku gotovo nemoguće utvrditi jer dio njih nikad ne zatraži pomoć od centara za socijalnu skrb, udruga civilnog društva ili vjerskih organizacija koje skrbe o beskućnicima.

Osim u prihvatilištima i prenoćištima, u kojima ima svega 450 mjesta u cijeloj Hrvatskoj, dio beskućnika dobio je smještaj u stambenim zajednicama. Najčešće je slučaj o mladim beskućnicima i onima koji su izašli iz sustava alternative skrbi.

Dvije u Zagrebu, jedna u Puli

Dvije stambene zajednice nalaze se u Zagrebu, jedna u Puli. Njima upravljaju Hrvatska mreža za beskućnika, organizacija koji okuplja 18 udruga diljem zemlje, te Crveni križ.

Riječ je o stanovima u privatnom vlasništvu, no unajmljenim od strane udruga, kako bi u njima smjestili po troje beskućnika, koji dijele zajednički prostor i kućanske obaveze.

„U proteklih šest godina, preko 40 osoba je prošlo kroz dvije stambene zajednice u Zagrebu. Model se pokazao vrlo uspješnim. Naši su korisnici riješili sve probleme i poteškoće, zaposlili se, integrirali se u društvo, a neki i oženili“ rekao je izvršni direktor Hrvatske mreže za beskućnike (HMB) Zvonko Mlinar.

Novac potreban za plaćanje najamnine i režija dolazi iz Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike u sklopu jednog od tri različita programa koji su usmjereni ka jačanju kapaciteta za samostalan život, izlasku iz beskućništva i uključivanju u život zajednice.

Za tri godine 600.000 kuna

Hrvatska mreža za beskućnike dobila je tako malo manje od 600 tisuća kuna (79,6 tisuća eura) za trogodišnji period od 2020.-2023..

Osim najamnine i režije, HMB tim sredstvima financira prehranu korisnika te plaću za jednu zaposlenicu koja ih obilazi i pomaže im u svakodnevnim obavezama.

„Što se tiče financija, najvažnije stvari rješavamo kroz projekt Ministarstva dok ostale sitnice, poput prijevoza, odlazaka u kino ili teretanu, pokrivamo iz donacija. Korisnici mogu ostvariti pravo na 50 posto od iznosa zajamčene minimalne naknade (500 kuna/66 eura), što im dođe kao džeparac“, kazao je Mlinar.

Dobivena sredstva od Ministarstva nisu dostatna zbog porasta režija i cijena hrane, no zato pomažu donacije članova kao i Centar za socijalnu skrb, posebno kad je riječ o školovanju ili osposobljavanju, dodao je.

„Školovanje rješavamo preko CZS-a koji osigurava jednokratnu pomoć, a nju odobrava Ministarstvo“, napomenuo je izvršni direktor HMB-a. Dodao je da su prijašnji korisnici na taj način završili gimnaziju, graditeljsku školu, osposobljavanja za kuhara i druga zanimanja, te dvije akademije: Policijsku i Muzičku.

Uskoro zatvaranje?

Međutim, on tvrdi da će se za tri i pol mjeseca stambene zajednice zatvoriti. HMB više neće moći osigurati stanovanje za beskućnike zbog toga što, navodi Mlinar, Ministarstvo socijalne politike još uvijek nije raspisalo novi poziv za financiranje, za iduće tri godine.

„Zatvaramo poslije 31. svibnja. Dobro je da su dvije naše korisnice već zaposlene, a jedna treba za mjesec dana završiti osposobljavanje za gerontodomaćicu, stoga se nadamo da ćemo i nju uspjeti zaposliti“, kaže Mlinar.

Ostali korisnici nalaze se u mnogo težoj situaciji, kao i korisnici stambene zajednice u Puli.

„Naša stambena se zatvara 30. travnja i ljudi idu na ulicu jer se neće stići stambeno zbrinuti", rekla je Varja Bastiančić iz udruge Institut Pula, jedne od članica HMB-a koja upravlja zajednicom s četiri stanara.

Kako nema novog natječaja, kaže, naši stanari idu na ulicu (jer je i prihvatilište prepuno) i jedina utjeha nam je da smo ovaj tjedan otvorili prenoćište te barem neće spavati na ulici.

Stambena zajednica u Puli započela je s radom 1. svibnja 2020, a do danas je kroz nju uspješno prošlo 20 osoba. Troškovi najma stana u centru grada, hrane, režija i stručnih suradnika plaćeni su iz programa resornog Ministarstva.

„Poanta je da od prvog dana ljude učimo da budu samostalni, za početak kroz planiranje dnevnih i tjednih potrepština u okviru budžeta. Kada vidimo da su savladali te prepreke krećemo s planom zapošljavanja, a zatim s pripremama za podstanarstvo“, istaknula je Bastiančić.

Ministarstvo: Sredstva su osigurana

Ministarstvo odgovara da su osigurana sredstva za novo trogodišnje razdoblje koja bi omogućila nastavak projekta stambenih zajednica.

Stambene zajednice i dnevni boravci financiraju se unutar natječaja „Trogodišnji programi usmjereni razvoju i širenju usluga za beskućnike“, odgovara Ministarstvo, za koji je izdvojeno 385 tisuća eura godišnje.

"Provedba treće godine programa je u tijeku i traje do 31. kolovoza 2023, a Ministarstvo će krajem drugog kvartala raspisati novi trogodišnji poziv, kako bi se osigurao kontinuitet u pružanju usluga", naveli su.

Uz to, Ministarstvo trenutno financira 26 udruga koje pružaju usluge podrške beskućnicima, u ukupnom iznosu 583.768 eura, napominju.

S druge strane, iz udruge Institut tvrde da Ministarstvo ne govori istinu kad je riječ o datumima.

"Naši korisnici iz stambene zajednice idu nazad na ulicu i nije istina da svi programi traju do kolovoza. To su duše koje dođu na vrata sa jednom vrećicom. Neki od njih bila su doslovno tek djeca u kratkim hlačama i patikama", odgovorila je Bastiančić.

Stanodavci skeptični prema beskućnicima

Zvonko Mlinar napominje da HMB ima sredstva za najam stana do svibnja, a stanove na tržištu je teško naći, dijelom i zbog toga što su "stanodavci vrlo skeptični kada čuju da bi se u njihov prostor uselili beskućnici".

Iako je Ministarstvo potvrdilo novi trogodišnji poziv za financiranje koji obuhvaća uslugu stambenih zajednica krajem lipnja, on je trebao bit raspisan još krajem prošle godine, kako bi se sve obavilo na vrijeme, smatra Mlinar.

"Računajući rok za prijave, ocjenjivanje, objavu rezultata, žalbeni rok te potom potpisivanje ugovora, novi poziv je trebao biti raspisan negdje u jedanaestom mjesecu", rekao je.

Boravak na ulici vodi ka krajnjoj izolaciji, uključujući odavanje alkoholu i opojnim sredstvima, upozorava izvršni direktor HMB-a

"Onaj tko se zadrži dva do tri mjeseca na ulici gotov je, nema mu pomoći. Zato nastojimo mlade ljude koji izgube krov nad glavom što prije zbrinuti“, istaknuo je.

Problem u komunikaciji

Osim što postoji problem u komunikaciji između Ministarstva socijalne politike i udruga civilnog društva, potonje nisu sudjelovale u izradi Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. i pripadajućeg Akcijskog plana, kazala je koordinatorica Kuće ljudskih prava Tina Đaković

"U Hrvatskoj su, nažalost, uključivanja organizacija civilnog društva u procese donošenja odluka i savjetovanja često prije formalna nego sadržajna, što slabi mogućnosti za participaciju i ima utjecaj na kvalitetu javnih politika", izjavila je.

Korisnici stambenih zajednica koji su se pripremali za samostalan život ponovno će se naći na ulici, dok Đaković upozorava da Hrvatska još nema strategiju prevencije i borbe protiv beskućništva ni strategiju socijalnog stanovanja.

Stambene zajednice za beskućnike su model koji je potrebno razvijati. Mlinar procjenjuje da bi ih u Hrvatskoj trebalo otvoriti još deset. Usporedbe radi, u Ljubljani, koja ima oko 2,5 puta manje stanovnika od Zagreba, takvih zajednica ima 35.

Beskućnici ne mogu u gradske stanove

Iako Zagreb raspolaže određenim brojem gradskih stanova, trenutni kriteriji ne omogućavaju njihovu dodjelu beskućnicima.

„Oni uopće ne prepoznaju status beskućnika kao nešto što je potrebno bodovati. U isto vrijeme se kriteriji prihoda samo minimalno uzimaju u obzir i u takvom okviru je uistinu teško očekivati da će na vrh liste za dodjelu stanova doći osoba koja je beskućnik“, upozorio je predsjednik gradskog povjerenstva za dodjelu stanova u najam Marin Živković.

„Dio stanova ćemo namijeniti najsiromašnijim građanima kako bismo im osigurali pravo na stanovanje, a dio stanova ćemo namijeniti osobama koje se nalaze na rubu siromaštva i kojima bi priuštivo stanovanje moglo dati stabilnost da ne upadnu u dugove, teško siromaštvo ili čak u beskućništvo“, naglasio je.

Grad namjerava uvesti model „Suradnja u upravljanju“ putem kojeg bi se gradski stanovi mogli koristiti za zadovoljavanje čitavog niza javnih potreba.

„Putem tog mehanizma bi recimo HMB mogao dobiti stan ili stanove ako bi tamo organizirali stambene zajednice“, kazao je Živković