‘Starije osobe iz zapadne Europe kod nas ljetuju, a njihovi vršnjaci u Hrvatskoj voze taksije i peru WC-e...‘

Proces starenja stanovništva, kojem je izložena cijela Europa, izražen je i u Hrvatskoj pa je tako posljednji popis stanovništva pokazao porast populacije starije od 65 godina za gotovo pet posto u odnosu na onaj proveden deset godina ranije. Čak 22,45 posto hrvatskog stanovništva spada u tu osjetljivu skupinu čija prava nisu dovoljno zaštićena.

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić u suradnji sa stručnjakinjama sa zagrebačkog Pravnog fakulteta sastavila je Rezoluciju o položaju i pravima starijih osoba koju će u četvrtak iznijeti na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova. Među stanovništvom starijim od 85 godina čak je 70 posto žena, a upravo one imaju gotovo dvostruko veću šansu postati žrtvama obiteljskog nasilja.

- Starije osobe u državama zapadne Europe vode aktivan život i dolaze u našu državu na odmor, dok njihovi vršnjaci u Hrvatskoj voze taksije i peru WC-e da bi preživjeli. Mnogima se nikad ne pruži prilika za emancipiranu starost jer, uz sve ostale čimbenike, djeca ostaju ekonomski ovisna o njima do kraja života, rekla je Selak Raspudić.

Stručne suradnice koje su sudjelovale u stvaranju rezolucije su izvanredna profesorica na katedri za Kazneno pravo Sunčana Roksandić, profesorice Aleksandra Korać Graovac i Irena Majstorović čija je specijalnost obiteljsko pravo te profesorica Silvija Rusac zadužena za problematiku socijalne gerontologije.

Ističu kako u Hrvatskoj ne postoji dokument koji štiti prava starijih i da je krajnje vrijeme da se počne razmišljati o njihovoj obiteljsko-pravnoj zaštiti. Na rezoluciji su radile nekoliko mjeseci, a nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije dvije starice nagurane u jedan bolnički krevet, odlučile su da je sad pravo vrijeme za djelovanje.

- Pravna zaštita starijih mora biti dostupnija i pravovremena s obzirom na njihovu dob i činjenicu da ne mogu dugo čekati na rješenje. Do izražaja dolazi načelo obiteljske solidarnosti, starijima moramo pokazati zahvalnost, makar kroz pomoć u snalaženju suvremenim tehnologijama kojima oni ne vladaju dovoljno dobro, kaže Korać Graovac.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, broj žrtava nasilja u obitelji među osobama starije životne dobi iz godine u godinu se povećava. U 2018. godini evidentirano je 150 slučajeva, da bi u samo tri godine broj prijavljenih slučajeva dosegao čak 834 slučaja.

- Nasilje među starijima u Hrvatskoj je tabu tema. Institucionalno nasilje koje je u nekoliko slučajeva završilo smrtnim ishodom, sve do manipuliranja ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju pokazatelji su da je potrebno poduzeti korake i zaštiti starije, objašnjava Rusac.

Marija Selak Raspudić zaključuje da je vrijeme za promjenu društvene slike jer građani starije životne dobi mogu mnogo pridonijeti društvu ako im se pruže prilika i adekvatni uvjeti. Dodaje da je pandemija bila dobar pokazatelj kako su naši pedesetogodišnjaci zdravstvenog stanja prosječnog osamdesetogodišnjaka, dok su Skandinavci u istoj dobi fizički sličniji hrvatskim tridesetogodišnjacima.