Štefan Füle EKSKLUZIVNO ZA JUTARNJI: Članstvo u EU pomaže, ali ono neće riješiti sve vaše probleme u gospodarstvu

Hrvatska je otvorila pristupne pregovore s Europskom Unijom 4. listopada 2005. godine, kada je povjerenik za proširenje bio Olli Rehn, današnji potpredsjednik Komisije zadužen, među ostalim, za eurozonu. Posao zaključenja pregovora dovršen je s novim povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom, koji uz to ima resor europskog susjedstva. U razgovoru za Jutarnji list uoči ceremonije potpisivanja pristupnog ugovora Füle se prisjeća zadnjih dana pregovora, govori o tome što čeka novu Vladu na putu prema EU, a i o tome koliko će članstvo u EU pomoći gospodarskom oporavku Hrvatske.

Potpisali smo Ugovor s EU! Josipović: Svjedočimo činu koji je važan kao i neovisnost Hrvatske

Podržavate li ulazak Hrvatske u EU? Pridružite se raspravi na Facebook stranici Jutarnjeg lista!

Kad se vratimo zadnjim danima pristupnih pregovora, što je po vašem mišljenju bila prekretnica koja je omogućila zaključenje pregovora u lipnju?

- Zaključenje pregovora omogućio je težak posao koji je Hrvatska odradila kroz cijeli proces koji je počeo još od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u listopadu 2001. i aplikacije za članstvo 2003. Zadnjih dana pregovora Poglavlje o tržišnom natjecanju pokazalo se izuzetno osjetljivim, posebno kad je riječ o preustroju sektora brodogradnje.

Zadnjim raspravama također je bio obuhvaćen financijski paket koji će Hrvatska koristiti kao članica, strukturni i kohezijski fondovi, kao i financijska davanja za poljoprivredu.

Poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima isto je tako bilo ključno, a to smo poglavlje znali nazivati i “poglavljem svih poglavlja” jer se odnosi na funkcioniranje države, borbu protiv korupcije i zaštitu temeljnih prava, uključujući i prava manjina. To poglavlje zadire u srce vrijednosti na kojima počiva Europska Unija.

Značajan napredak Hrvatske u ispunjavanju kriterija i reformi u tom poglavlju te postignuti rezultati otvorili su put zaključenju pregovora u lipnju.

Hrvatska potpisuje Ugovor u trenucima kada EU prolazi kroz teške probleme kao što je financijska kriza. Neki dovode u pitanje ne samo opstanak eurozone nego i cijele EU. U Hrvatskoj, ali i izvan nje netko bi se mogao zapitati ima li uopće smisla ulazak u takvu zajednicu.

- Ulazak u EU nije cilj sam po sebi. To članstvo pruža političku stabilnost, povećava gospodarske i trgovinske mogućnosti, pristup strukturnim i kohezijskim fondovima, mnogim mogućnostima za mlade, progresivno otvaranje tržišta rada u članicama EU.

Ulaskom u Europsku Uniju Hrvatska će se potpuno integrirati u tržište s više od 500 milijuna ljudi, gdje će se moći slobodno plasirati i hrvatski proizvodi.

Poljoprivreda će imati koristi od značajnih fondova za ruralni razvoj, pravila tržišnog natjecanja osigurat će ravnopravnost svih ekonomskih operatera, sustav pravosuđa također je reformiran da bi to omogućio.

Lista se može nastaviti i drugim važnim sektorima kao što su ribarstvo, zaštita okoliša ili socijalna politika. Međutim, postati članicom EU nije samo ekomomski nego i socijalno važno.

Prvo je važan osjećaj pripadnosti. Pripadati europskoj obitelji, pripadati zajednici zasnovanoj na vladavini prava koja je imala dugoročno razdoblje mira, stabilnosti i boljitka izuzetno je važno.

Ti elementi postaju čak i važniji sada u vrijeme krize, kada je jasno da se zajedno možemo lakše suočiti s globalnim izazovima.

Komisija i države članice odlučne su da riješe probleme i jasno je da će Hrvatska kao članica moći sudjelovati u donošenju odluka koje će utjecati na razvoj politike i zajedničke budućnosti Europske Unije. Čvrsto vjerujem da će na kraju sadašnjih poteškoća Unija izaći jača.

Gdje vidite Hrvatsku ako bi ubuduće bilo ‘Europe dviju brzina’ ili ako se stvore razni klubovi unutar Unije?

- Ne želim spekulirati o hipotetskim scenarijima u vezi s budućnosti Europske Unije. Mogućnost bliže suradnje već postoji; države koje u nekom području imaju zajedničke interese i koje osjećaju da je potrebna dublja suradnja, mogu ići u tom pravcu. Druge se mogu tome pridružiti kad osjete da je došlo vrijeme za to.

Dakle, svaka država može odlučiti o svom uključivanju. Hrvatska će postati punopravna članica EU i kada uđe, sudjelovat će u debati o budućnosti zajednice.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista