STIGAO NOVI POPIS KAPITALNIH PROJEKATA Žičara bi trebala povezati obalu sa samim vrhom Učke, na pomolu je transformacija nekadašnjeg vojnog kompleksa

Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) objavila je ovih dana novi katalog za potencijalne investitore, a od 46 dosad većinom poznatih projekata, ima i onih koji su tek uvršteni na listu.

Riječ je, primjerice, o projektu izgradnje žičare na Učki, čija se vrijednost procjenjuje na ukupno 39,5 milijuna eura, ili gotovo 300 milijuna kuna. Planirano je da žičara poveže obalu s vrhom Učke na trasi Medveja-Vojak, a ideja je da ova žičara bude svjetska atrakcija zbog prekrasnog panoramskog pogleda na trasi od obale do vrha. Dionica bi bila duga gotovo 4,7 kilometara, polazak je u Medveji na 44,50 metara nadmorske visine, a dolazaka ispod vrha Vojak na 1355 metara nadmorske visine. Kabina žičare trebala bi moći prevesti 60 putnika, odnosno 300 putnika u satu.

Potrebne dozvole

U prvoj fazi realizacije projekta predviđena je izgradnja vidikovca i centra za posjetitelje, što je vrijedno 5,5 milijuna eura, u drugoj fazi gradila bi se žičara i pristupne ceste za 23 milijuna eura, a u zadnjoj fazi marina i parkiralište za 11 milijuna eura. Žičara Učka strateški je projekt Primorsko-goranske županije i uvršten je u prostorne planove.

Za provedbu je osnovano trgovačko društvo Žičara Učka d.d., čiji su osnivači Istarska i Primorsko-goranska županija, gradovi Rijeka, Opatija i Kastav, općine Lovran, Matulji, Mošćenička Draga i Omišalj te fizičke i pravne osobe vlasnici dijela zemljišta na kojem se planira projekt, a sada traže strateškog partnera.

Ishođene su i neke potrebne dozvole te studije, u tijeku je natječaj za izradu glavnog projekta za građevinsku dozvolu, a rješavaju se i imovinsko-pravni odnosi.

Za kompleks 'Vrata Zadra' već godinu dana se traži investitor

Također, jedan od novih projekata je i izgradnja luke nautičkog turizma u Pločama s kapacitetom 400 vezova na lokaciji Pod cestom u području Baćine.

Prva faza uključuje izgradnju 282 veza, parkinga za 101 automobil, suhe vezove, travel lift kao i rekonstrukciju postojećih objekata (tehnička radionica) u restoran, recepciju, dućane i skladišni prostor. Druga faza uključuje izgradnju dodatnih vezova, hotela sa 140 kreveta, te garažu s 240 parkirnih mjesta. Procijenjena vrijednost prve faze je 6 milijuna eura, a druge dodatnih 15,5 milijuna eura, ili ukupno 86 milijuna kuna.

Traži se koncesionar koji će imati koncesiju na pomorskom dobru i zemljištu u vlasništvu države i Grada Ploča.

Projekti u turizmu

Kada je riječ o ostalim već poznatim investicijama, najvrjedniji i najzanimljiviji projekt svakako je Muzil u Puli. Riječ je o planu razvoja nekadašnjeg vojno-regrutnog centra na poluotoku Muzil u zonu s višenamjenskim sadržajima, od nekoliko hotela, golf-igrališta, dvije marine i sportske luke, uzletištem balona, rezidencijalnim dijelom kao i vojno-pomorskim muzejom, kulturno-kongresnim centrom, dvoranom, galerijama, zabavnim centrom i plažnim objektima.

Među projektima za potencijalne investitore, najviše je onih u turizmu, čak 27, ostatak su većinom infrastrukturni projekti. U području turizma nudi se kupnja dionica tvrtke Hoteli Makarska, zatim 60 posto vlasništva nad Hotelima Jadran iz Crikvenice, na kontinentu projekti poput turističke zone u Varaždinskim Toplicama, hotela Rimska šuma u Daruvaru, projekt Kumrovec, kamp Jarki u Stubičkim Toplicama, hotel i skijalište u Orahovici, hotel Sport u Delnicama, hotel Tvrđava Brod, Dvorac Esterhazy u Dardi...

Zračne luke

Na moru to su projekti poput sportskog centra Krk, Saccorgiana u Puli, golf resort u Tar-Vabrigi, hotel Hrvatska u Baškoj Vodi, te bivši hotel Krvavica, projekt Hidrobaza u Puli, projekt TEF u Šibeniku, golf-projekt u Skradinu, te u unutrašnjosti Istre projekt fantasy parka u Pazinu.

Infrastrukturnih je projekata 11, od kojih su značajni kompleks Zapadna Žabica u Rijeci.

Projekt autobusnog terminala Žabica u Rijeci

Zračne luke Rijeka i Osijek, kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište u Rijeci, sportska dvorana Viškovo u istom gradu, sportski centar Višnjik u Zadru... Od energetskih projekata samo je naznačena hidroelektrana Kosinj/Senj II, a od industrijskih hala pogon za uzgoj i preradu piletine u Općini Čađavici. U katalogu je i poslovna zona Crno kod Zadra, dom za starije i nemoćne Senj, te eko marina Tučepi, marina Brajdica u Rijeci, te marina Crikvenica.

Projekt poslovne zone Crno kod Zadra

Melida Ivković, izvršna koordinatorica Službe za planiranje i pripremu investicijskih projekata u AIK-u, pojašnjava kako dvaput godišnje rade ovaj katalog, a prije toga šalju pisma na 600 adresa, od jedinica lokalne i regionalne samouprave, ministarstava do stručnih udruga kako bi kandidirali projekte.

Slaba realizacija

Projekti moraju biti prostorno-planski definirani i vlasnički riješeni zemljišno-knjižni odnosi, pa je zapravo riječ o projektima koji su u visokoj fazi pripremljenosti, spremni za ulagače.

“Ideja je da zainteresiranim ulagačima možemo ponuditi već spremne projekte iz različitih sektora, ali dominira turizam. Interesa ima, ali realizacija malo zapinje. U zadnjih četiri godine imali smo uspješno realiziranih 10 projekata”, kaže Ivković.

Jedan od tih projekata su, primjerice, Kupari, bivše vojno odmaralište kod Dubrovnika koje je na natječaju kupila Avenue grupa s ruskim kapitalom i u koji planira uložiti oko 100 milijuna eura.

Tu su i nekadašnje hotelske tvrtke nad kojima je uglavnom otvoren predstečaj a koje se danas dobro razvijaju, poput Živogošća, Podgore, HTP Korčula, Medena kod Trogira, Orebić...

“Mi nažalost ne možemo utjecati na realizaciju projekata. Pojedina tijela često ne objavljuju natječaje jer čekaju da im se prvo jave investitori, a mislim da bi se mogli i češće objavljivati oglasi”, smatra Ivković, koja pozdravlja najavu Ministarstva državne imovine koje će ubuduće imati poseban odjel za pripremu projekata jer će se time, kaže, ubrzati procesi.