Siromaštvo je globalni problem današnjice, a prema podacima Eurostata, samo u zemljama EU prošle je godine riziku siromaštva bila izložena gotovo četvrtina populacije, više od 122 milijuna ljudi.
Na žalost, kad je riječ o nezaposlenosti i siromaštvu, Hrvatska je u gornjem dijelu ljestvice EU. Četvrti smo u Europi po siromaštvu starijih osoba, imamo jednu od najvećih stopa nezaposlenosti mladih, a po riziku od siromaštva smo 8., sa stopom od 19,2 posto.
Prag
24.000 Preko Ankete o dohotku stanovništva (EU-SILC) u kombinaciji s popisom stanovništva, simuliran je dohodak svakog popisanog kućanstva.
Za Hrvatsku je procijenjen prag rizika od siromaštva za odraslu osobu u iznosu od 24.000 kuna godišnje. To znači da otprilike 823. 000 osoba u Hrvatskoj ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a najugroženije su osobe starije od 65 godina.
Analitičari portala Gradonačelnik.hr analizirali su, pak, te podatke prema dohodovnoj metodi i istražili koji su to gradovi u Hrvatskoj koje su najmanje pogođeni siromaštvom i socijalnom isključenosti. Podaci o siromaštvu, prvi put analizirani na detaljnim razinama, trebali bi poslužiti kao pomoć u donošenju politike smanjenja regionalnih razlika i iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti na području cijele Hrvatske. Ponovimo, brojke koje ćemo prikazati ne pokazuju koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva (izraženo u postocima prema broju stanovnika grada/općine).
Generatori rasta
Analiza je pokazala da u prosjeku gradovi imaju manju stopu rizika od siromaštva (18,5 posto) u odnosu na općine (27,1 posto). Takav rezultat nije neobičan jer su gradovi generatori gospodarskog rasta.
Gledajući po dohodovnom kriteriju, pokazalo se tako da je grad koji gotovo i ne osjeća problem siromaštva - Čabar. Gradić s nešto više od četiri tisuće stanovnika koji se nedavno proslavio po najvećem broju djece rođene u izvanbračnim zajednicama u Hrvatskoj, po DZS-ovim podacima ima rizik od siromaštva od samo 4,7 posto. No, gradonačelnik Kristijan Rajšel relativizira podatke i poručuje - nema nikakvog nadstandarda u Čabru.
- Rizik od siromaštva mjeren je dvjema metodama, dohodovnoj i potrošnoj. Prema dohodovnoj imamo stopu rizika manju od 5 posto, a po potrošnoj više od 20 posto, slabije od prosjeka Hrvatske. Dakle, podaci nisu pouzdani jer su rezultati sasvim različiti - kaže gradonačelnik Čabra.
Bogata Istra
I dok će “pobjeda” Čabra doista mnogima zvučati čudno, podaci da je rizik od siromaštva u Labinu samo 6,7 posto, a Buzetu 6,9 posto, potpuno je očekivan. Buzet je lani bio rekorder po najmanjem broju nezaposlenih - samo dva nezaposlena na sto stanovnika. A upravo je borba protiv nezaposlenosti, ističe gradonačelnik Siniša Žulić, ključan faktor u borbi protiv siromaštva.
- Najbolja mjera smanjenja rizika od siromaštva je da ljudi rade, i za to primaju plaću. Grad Buzet već je godinama u vrhu po stopi nezaposlenosti, zahvaljujući ponajprije uspješnom gospodarstvu. Drago mi je da se brojnim gradskim poticajima otvorilo 70-ak tvrtki i obrta te zaposlilo više od 150 naših sugrađana - kaže tako Žulić.
Nakon Buzeta, među 10 gradova s najmanjim rizikom od siromaštva su - Dubrovnik, Klanjec, Kastav, Zagreb, Varaždin, Zaprešić i Krk. Gradonačelnik Zaprešića, Željko Turk, ističe da je Zaprešić je u posljednjih 20 godina gotovo udvostručio svoje stanovništvo te je postao jedan od najpropulzivnijih gradova u Hrvatskoj, s prosječnom starosti od stanovnika od samo 35 godina.
Stopa rizika od siromaštva
1. Čabar 4,7%
2. Labin 6,7%
3. Buzet 6,9%
4. Dubrovnik 7,8%
5. Klanjec 8,9%
6. Kastav 9,2%
7. Zagreb 9,8%
8. Varaždin 10,2%
9. Zaprešić 10,3%
10. Krk 10,5%
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....