STIŽE LEX AGROKOR Vlada mijenja dvije ključne točke i sutra ga šalje u hitnu saborsku proceduru

Nacrt zakona o postupku izvanredne uprave, kolokvijalno nazvan Lex Agrokor, a čiji su dijelovi objavljeni u medijima bit će izmijenjen u najmanje dvije ključne točke, doznajemo od izvora iz Banskih dvora, a cjeloviti dokument trebao bi se naći na sutrašnjoj sjednici Vlade i biti poslan u hitnu saborsku proceduru.

Dogovoreno je to jučer na užem kabinetu Vlade, a glavne izmjene, kažu naši sugovornici, ići će u smjeru da će se više štititi manji vjerovnici, odnosno dobavljači takvih sistemskih tvrtki kao što je Agrokor, a neće se moći ni tužiti državu ako izvanredni povjerenik nepravilnim radom napravi štetu u postupku nad dužnikom, kao što je bilo predviđeno.

Novo područje

Država, kažu nam izvori iz Vlade, na bolji će način štititi prava malih dobavljača vjerojatno tako da oni u tom izvanrednom postupku imaju jednaka prava kao i financijske institucije, odnosno da nema otpisa dugova prema njima. Sada je u prvoj verziji nacrta Zakona vjerovničko vijeće sastavljeno od vjerovnika razvrstanih u tri skupine: vjerovnike s pravom odvojenog namirenja, stečajne vjerovnike koji nisu nižega isplatnog reda i one stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova. Uz to, veću ulogu u procesu dobit će vjerovnici-kreditori. Kakva će biti konačna verzija Zakona još nitko ne zna jer se konačni dokument izrađuje i neće biti spreman prije sjednice Vlade.

- Ide se u smjeru zaštite malih dobavljača, da nisu u istom tretmanu takvi dobavljači i banke - kratak je bio sugovornik iz Banskih dvora. Da izmjene idu u tom smjeru potvrđuje i drugi sugovornik iz Vlade, ali ni on ne specificira detalje.

Uz te najvažnije izmjene, Nacrt zakona, koji su tek jučer vidjeli pojedini članovi užeg kabineta Vlade, poslan je Ministarstvu pravosuđa da ono vidi ima li spornih pravnih dijelova, a naši sugovornici ističu da će se sigurno i tu naći nekih točaka koje mogu biti bolje, a posebice će se paziti da Zakon o Agrokoru bude usklađen s Ustavom, zbog čega su angažirani i ustavnopravni stručnjaci jer su kritike išle u smjeru da je u pitanje dovedena ustavnost vlasničkog prava vjerovnika i vlasnika.

Jedan od njih, kojeg je Vlada naknadno pitala za mišljenje, smatra da je ovakav zakon u dijelovima protuustavan i da može napraviti više štete nego koristi.

- Ustavnopravni problemi u Lex Agrokor su ogromni. Toliki su da ne znam može li se zakon popraviti - kazao je ugledni pravni stručnjak koji smatra da Vlada s ovakvim zakonom ulazi u vrlo opasan teren.

Naš sugovornik navodi da postoje operacije koje se provode po Stečajnom zakonu, da su poznate pozitivne i loše strane toga zakona, dok je Lex Agrokor potpuno novo i neispitano područje. Smatra da bi bilo daleko bolje iskoristiti mehanizme predstečajnog postupka, nego se upuštati u avanturu koja bi državu u konačnici mogla jako puno koštati.

Kao što su to već i ranije isticali pravnici, i naš sugovornik navodi da je najopasnija zakonska odredba o odgovornosti države za štetu koja bi nastala nezakonitim ili nepravilnim radom povjerenika. Takvom zakonskom odredbom, uvjeren je, državu bi izravno izložili tužbama raznih fondova koje bi pokretali pred međunarodnim sudovima. Napominje da smo već dobrano izloženi takvim postupcima, da u njima loše prolazimo, a kao svježe primjere navodi slučaj Ine i tužbu banaka zbog švicarca.

Uz to što bi zakon mogao biti veliki financijski teret za državu, naš sugovornik ističe da nisu dobro razrađeni ni kriteriji zbog kojih se može pokrenuti postupak izvanredne uprave.

Temeljni cilj

I premijer Andrej Plenković jučer je istaknuo kako će napraviti sve da taj zakon bude u skladu s Ustavom.

- Zakon se finalizira i učinit ćemo sve da on bude spreman za sjednicu Vlade koja je zakazana za petak. Ustav štiti vlasništvo, štiti slobodu poduzetništva, jednakost i učinit ćemo sve da ovaj zakon bude u skladu s Ustavom, gledaju ga kompetentni stručnjaci za to područje. Isto tako, imamo odgovornost da kao Vlada štitimo ukupno funkcioniranje hrvatskoga gospodarstva i financijskog sustava. Brojne članice EU i druge zemlje znale su se ponekad naći u sličnim okolnostima i sličnim situacijama i većina ih je posezala za posebnim, izvanrednim zakonskim rješenjima, koja su za takve situacije bila najprimjerenija - zaključio je premijer.

Istaknuo je i kako bi, prije svega, Vlada htjela da Agrokor, dakle vlasnik, njegova uprava, njegovi potencijalni kreditori, investitori i vjerovnici, pronađu rješenje koje bi dovelo do svježe likvidnosti, rješavanja obaveza prema dobavljačima, osiguravanja rada kompanije, generiranja novih prihoda i sigurnosti zaposlenika.

- To je temeljni cilj i to je ono što država može željeti. Naravno da kao jedan okvir, koji nam je svojevrsni plan, ako dođe do nekog drugog scenarija, težimo pronalaženju odgovarajućeg zakonskog rješenja - rekao je Plenković.

Bivši Mostov ministar gospodarstva, Tomislav Panenić, koji je prvi počeo kritizirati nacrt zakona koji se pojavio u medijima, jučer je ponovio svoj stav o tome da se trebaju zaštititi mali vjerovnici koji ovise o svojim potraživanjima, posebno poljoprivredni proizvođači, ali sporno mu je i uključivanje izvanrednog povjerenika, kao i bojazan da se zakonom ostavlja vlasnička i upravljačka struktura u koncernu. Kao problem navodi i dugotrajnost tog procesa, pa smatra da se to treba ubrzati i u postojećim zakonima o stečaju i predstečaju.

Mali vjerovnici

- Osobno sam više za rješenja u okviru postojećih stečajnih i predstečajnih zakona, ali da se postupci ubrzaju i da se zaštite mali vjerovnici. U ovoj verziji iz medija koju smo vidjeli sporno je to da imamo veliki sustav kojim bi upravljao jedan povjerenik, a onda prestaju svi procesi kojima je netko upravljao, bili oni dobri ili loši, što usporava procese - kaže Panenić.

Kao drugi problem navodi to da vjerovnici žele sudjelovati u donošenju odluka kako bi štitili potraživanja i kada bi se iz toga isključili dobavljači, riskiraju se tužbe.

- Postoji i bojazan da takvim zakonom ne legitimiramo zadržavanje vlasništva i upravljanja, a problematična je i mogućnost otpisa potraživanja za male vjerovnike, poljoprivredne proizvođače. Za njih bi to bilo katastrofalno i tu treba tražiti rješenja - upozorava Panenić.