Stiže nam prvi toplinski val, prijeti li nam scenarij iz 2019.? Meterolozi: ‘Ovo nije neobično‘

Kako se približava kalendarski početak ljeta (klimatološki je ljeto počelo 1. lipnja), rastu i temperature zraka te je pred nama prvi ovogodišnji toplinski val.

- U drugoj polovini ovoga tjedna stiže nam prvi val vrućine u cijeloj zemlji. Najviša dnevna temperatura zraka bit će u srijedu i četvrtak već ponegdje iznad 30, a u petak i u dane vikenda uglavnom između 31 i 35 Celzijevih stupnjeva. Očekuje se naravno i porast noćnih, odnosno jutarnjih vrijednosti temperature uslijed dolaska zamjetno toplije zračne mase nad naše krajeve.

Vruće se biti i početkom idućeg tjedna, no vrlo vjerojatno uz ipak nešto malo niže vrijednosti najviše dnevne temperature zraka - rekla nam je meteorologinja dr. Tanja Renko iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Globalno zatopljenje

Najava prvog ovogodišnjeg toplinskog vala nakon dugog razdoblja nestabilnog vremena, uključujući kišoviti svibanj, mnoge je podsjetila na vremenske prilike prije dvije godine.

Podsjetimo, svibanj 2019. godine bio je kišovit i hladan, a onda je u lipnju temperatura jako porasla te su zabilježena dva toplinska vala. Prvi je bio između 12. i 15. lipnja, a drugi toplinski val od 25. do 30. lipnja 2019. Inače, nakon lipnja 2003. godine, lipanj 2019. godine ušao je u povijest na mnogim meteorološkim postajama u našoj zemlji kao drugi najtopliji u povijesti mjerenja.

- Pojava prvog toplinskog vala u godini u Hrvatskoj a i šire u regiji, varira od godine do godine. Nije neuobičajeno da se on javi krajem lipnja. Štoviše, uz klimatske promjene kojima svjedočimo, moguće je i dešava se, da se toplinski val javi mjestimice i ranije i traje dulje. Upravo su češći i intenzivniji toplinski valovi jedan od neospornih potvrda globalnog zatopljenja – naglasila je Lidija Srnec.

Različiti kriteriji

Da se toplinski valovi u Hrvatskoj mogu pojaviti i prije lipnja, pokazuju podaci s početka 2000-ih. Primjerice, 2003. godine prvi toplinski val praćen sušom zabilježen je još početkom svibnja. Uslijedila je serija toplinskih valova u lipnju, srpnju i kolovozu 2003. godine, ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe.

- Toplinski valovi 2003. godine uzrokovali su smrt oko 70.000 ljudi u Europi - ustvrdio je njemački klimatolog dr. Stefan Rahmstorf iz Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena u Potsdamu.

Da su toplinski valovi i suša koja ih prati očigledan pokazatelj klimatskih promjena, opetovano upozorava Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC). Prema IPCC-u, u 21. stoljeću rast globalne temperature iznosit će između 1,5 i 4,5 Celzijevih stupnjeva. Simulacije za Hrvatsku pokazuju da će temperatura porasti, a oborine se smanjiti. Kad je riječ o oborinama, onda se očekuje dramatično smanjenje ljeti, a zimi bi čak u sjevernoj Hrvatskoj moglo biti više oborine.

- Kriteriji za toplinski val koji može djelovati na zdravlje razlikuju se od regije do regije u Hrvatskoj. Pritom uvjeti mogu biti zadovoljeni ili zbog toplih i vrlo toplih noći ili zbog dnevne vrućine. U ovom trenutku teško je s potpunom sigurnošću procijeniti hoće li ti pragovi biti premašeni, odnosno hoće li uvjeti biti zadovoljeni, no vjerojatnost za pojavu barem umjerene opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje u dijelovima zemlje je velika - dodala je Tanja Renko.

Dr. Lidija Srnec, klimatologinja iz DHMZ-a, ističe da ne postoji jedinstvena definicija toplinskog vala.

- U klimatološkom smislu, radi se o razdoblju produljenog trajanja povišenih dnevnih te osobito maksimalnih temperatura zraka. Jedna od često korištenih definicija toplinskog vala podrazumijeva trajanje od barem šest uzastopnih dana s maksimalnom temperaturom većom od srednje maksimalne temperature višegodišnjeg razdoblja za taj dan uvećane još za pet Celzijevih stupnjeva.

Druge definicije gledaju kriterij kad maksimalna temperatura uzastopno prelazi 95. ili 99. percentil u nekom od razdoblja. U Hrvatskoj se razdoblje povišenih temperatura zraka razmatra vezano i uz smrtnost pa su na osnovi tih kriterija uvedene granične vrijednosti za upozorenja od toplinskih valova – pojasnila je Lidija Srnec.

Loš utjecaj na zdravlje

Ističe kako je za razliku od toplinskog vala koji je meteorološki pojam, toplinski udar posljedica visokih temperatura na ljudski organizam i njegovo je porijeklo medicinsko. - Naime, prilikom izlaganja visokim temperaturama ljudsko se tijelo počinje znojiti i na taj se način pokušava ohladiti. Ako je zrak jako zagrijan, a uz to i vlažan, organizam se teže hladi, može doći do poteškoća u funkcioniranju krvožilnog sustava, raznih neurovegetativnih smetnji, toplinskog udara - ustvrdila je Lidija Srnec.

Tijekom toplinskog vala važno je izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, a to se upozorenje posebno odnosi na djecu, trudnice, starije osobe i osobe narušenog zdravlja. Također, preporučuje se redoviti unos tekućine, ali ne i alkohola te pića s mnogo kofeina i šećera. Valja izbjegavati i tešku te jako začinjenu hranu.