- Idemo u promjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer još ima prostora za poboljšanja koja bi mogla smanjiti broj stradavanja na prometnicama.
Pokazalo se, među ostalim, da nemamo regulirano upravljanje električnim romobilima, pa ćemo uskoro riješiti i taj problem, slično kao što su to učinile druge zemlje EU, a to se, među ostalim, odnosi na dozvoljenu brzinu, gdje se njima može voziti, što, dakako, podrazumijeva i kazne za one koji se tih novih pravila ne budu pridržavali - najavljuje zakonske izmjene ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Primjena u praksi
Naime, MUP je odlučilo zakonski regulirati prometovanje električnih romobila i sličnih proizvoda na električni pogon koji su na tržištu. U javnu raspravu Ministarstvo je uputilo “Obrazac prethodne procjene za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama”. U njemu se navodi da je u slučaju prometovanja električnih romobila i sličnih uređaja na električni pogon u praksi “uočeno nepostojanje mogućnosti izricanja prekršajnih sankcija”. Postojeći Zakon o sigurnosti cestovnog prometa donesen je prije malo više od godinu dana, ali iako su na gradskim prometnicama već tada bile tisuće romobila i drugih prometala na električni pogon, novim zakonom nije reguliran status tih malih vozila, koja mogu razviti brzinu veću i od 30 kilometara na sat.
U međuvremenu se na ulicama pojavila nova generacija e-romobila koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Oni bi se, prema sadašnjim odredbama, morali kretati samo prostorima namijenjenim pješacima. Naime, u MUP-u su prije godinu dana objašnjavali da se e-romobili moraju kretati površinama kojima se kreću i pješaci, a njihovi vozači imaju dužnosti i obveze pješaka. Tada su tvrdili da ne raspolažu podacima o sudjelovanju vozača električnih romobila u prometnim prekršajima i nesrećama te da njihov status neće posebno regulirati u novom zakonu.
Za razliku od velikog broja europskih država, Hrvatska je tada propustila priliku zakonski regulirati to pitanje. Primjerice, Njemačka, Francuska, Španjolska i Danska maksimalnu su brzinu e-romobila ograničile na 20 kilometara na sat. U nekim zemljama njima mogu upravljati samo osobe starije od 14 godina i ne smiju se koristiti na pješačkim stazama.
Kako će se zakonski regulirati korištenje ovih električnih prometnih vozila, znat će se kad bude predstavljen prijedlog izmjene zakona.
Negativni bodovi
U obrascu prethodne procjene također se navodi kako se izmjenama zakona želi izmijeniti sadašnja odredba Zakona prema kojoj su liječnici dužni upućivati vozače na izvanredne liječničke preglede jer je time, kako se navodi, “došlo do povećanja troškova, kako vozača tako i mjesno nadležnih policijskih uprava i postaja”.
Izmjenom Zakona predložit će se i sankcioniranje vozača koji se besplatno parkiraju na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila. Uz to, zakonski će se regulirati ograničenje korištenja vozačke dozvole za vozače kojima je taj dokument izdan u nekoj stranoj zemlji, a prikupe propisan broj negativnih prekršajnih bodova, kao i vozaču kojem je vozačka dozvola izdana u Hrvatskoj.
Uz reguliranje statusa e-romobila, izmjenama Zakona bit će obuhvaćeni i izvanredni pregledi vozača zbog promjene njihova zdravstvenog stanja.
- Morat će se preciznije odrediti tko zaista mora na izvanredni pregled jer su se zbog preširoko određenih dijagnoza značajno povećali i troškovi MUP-a - kaže ministar Božinović. Naime, pokazalo se da su liječnici, otkako je na snazi prošlogodišnja promjena istog zakona, značajno povećali broj vozača koje su slali na izvanredni pregled, pa sada mjesečno imamo izvanrednih pregleda onoliko koliko smo ih prije imali godišnje. U samo tri prošlogodišnja mjeseca nakon stupanja Zakona na snagu, liječnici su na izvanredni pregled uputili čak 5000 vozača. To bi značilo da bi godišnje u okolnostima bez covida-19 desetak tisuća vozača moralo na izvanredni pregled.
Precizniji pravilnik
U slučaju da se pokaže da vozač nije morao na izvanredni pregled, trošak od oko 400 kuna plaća MUP, a samo ako je bio opravdan, račun plaća vozač. Budući da liječnici plaćaju kaznu ako vozač kod kojeg je nastala promjena zdravstvenog stanja počini neku prometnu nesreću, a da ga prije toga nisu poslali na izvanredni pregled, naglo je porastao broj prijava. Nerijetko su to bile prolazne promjene zdravlja zbog kojih izvanredni pregled nije potreban, što se na kraju pokazalo samo kao velik trošak i za građane i za MUP.
- Mi smo kao liječnici obiteljske medicine i lani tražili preciznije odredbe pravilnika koji određuje razloge za izvanredne preglede, ali to nije realizirano. Nadamo se da ćemo ovaj put zajednički i međuresorski uspjeti s implementacijom naših prijedloga po kojima dio odgovornosti moraju preuzeti i sami vozači - kaže obiteljska liječnica dr. Ines Balint. Dodaje da je njihov prijedlog da vozači pri dobivanju vozačke dozvole potpišu izjavu o tome da će sami prijaviti promjenu u svojem zdravstvenom stanju koje može utjecati na sposobnost upravljanja motornim vozilima.
- Također tražimo da se izmijeni pravilnik Ministarstva zdravstva i da se u njemu preciznije odredi koja su to stanja zbog kojih naši pacijenti moraju na izvanredni pregled - kaže dr. Balint.
- Uvjereni smo da bi svi stariji od 65 godina morali na obavezne preglede vezane uz upravljanje vozilima barem svake četiri godine. Primjerice, u Italiji taj se obavezni pregled nakon 65. godine obavlja svake dvije godine - objašnjava liječnik medicine rada dr. Tomislav Furlan. Inače, u MUP-u se nadaju da bi ove zakonske izmjene mogle stupiti na snagu u prvom tromjesečju 2021. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....