ŠTO I KAKO S NASTAVOM NAKON PREKIDA ŠTRAJKA Škole još sutra ne dijele neopravdane, traže se modeli za provedbu mature

Učitelji su izborili svoje, a već bi u utorak u školama trebala početi nastava. Veće probleme oko povratka u klupe samo dan nakon dugotrajnog štrajka, ne očekuju u ravnateljskim udrugama, a sve potrebne obavijesti i dalje će objavljivati na mrežnim stranicama.

- Ako netko od djece u utorak i ne dođe na nastavu, neće za njega biti negativnih posljedica - poručuje Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole.

Zahtjevan zadatak

Najduži štrajk u prosvjeti u modernoj Hrvatskoj trajao je od 10. listopada, ukupno 36 radnih dana, a svaka škola koja je od početka sudjelovala izgubila je do ponedjeljka 16 dana nastave. Upravo nadoknada izgubljenih dana i sati bit će jedan od najzahtjevnijih zadataka u obrazovnim ustanovama. Za to će biti potrebna koordinacija više tijela unutar škola kako bi se sastavili planovi koji će taj proces učiniti što bezbolnijim za učenike, smatra i Suzana Hitrec.

- Osobno se namjeravam konzultirati s Nastavničkim vijećem i Vijećem roditelja oko toga, a uvjerena sam da i u drugim školama neće biti ishitrenih rješenja - kaže ona.

Jer, kako su pokazali i posljednji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja od petka, situacija vezana uz sate i dane izgubljene nastave razlikuje se od škole do škole i upravo će ljudi na terenu najbolje procijeniti koji model nadoknade odabrati. Neke škole već rade, neke su djelomično bile u štrajku, neke su dio propuštene nastave odradile subotama ili “pokrile” takozvanim nenastavnim, rezervnim danima koje svaka škola ima najviše tri.

Moguća rješenja i scenarije odrade za 15 dana propuštene nastave do petka objavila je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a u te će kombinacije negdje još trebati “ugurati” i današnji dan bez nastave.

Podsjetimo, ministrica je predložila da škole dio izgubljene satnice mogu nadoknaditi “rezanjem” trećeg tjedna zimskih praznika, pa bi ove školske godine zimski odmor učenika trajao dva tjedna, i to od 24. prosinca ove do 6. siječnja iduće godine. Ne bi bilo ni proljetnih praznika, a učenici će se oko Uskrsa odmarati samo na Veliki petak, 10. travnja, i inače neradni Uskrsni ponedjeljak, 13. travnja. Školska godina produžila bi se i iza 17. lipnja, najduže do 26. lipnja iduće godine. Maturanti, koji bi sa školom trebali završiti 22. svibnja, u slučaju nadoknada morat će u klupama sjediti do 29. svibnja, a matura im počinje već 1. lipnja. Zato je predloženo da neke ispite mature polažu već u svibnju, dok im traje redovita nastava. Posao utvrđivanja plana za nadoknadu nastave neće biti lak.

- U našoj školi treći je tjedan zimskih praznika predviđen za stručnu praksu. Vidjet ćemo kako ćemo to sada riješiti - kaže Suzana Hitrec.

Kraći praznici

- Imao sam rješenje za 15 dana nadoknade nastave, do petka. Sada treba vidjeti kako ćemo i kada odraditi još i ponedjeljak. U svakom slučaju, plan je skraćivanje zimskih praznika plus četiri dana proljetnih praznika, a uz tri rezervna nenastavna dana nastavnu godinu nećemo trebati puno produžiti nakon 17. lipnja. Možda još četvrtak i petak u tom tjednu - najavljuje Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj zagrebačke OŠ dr. Ante Starčevića.

Zakon o odgoju i obrazovanju predviđa u osnovnome školstvu petodnevni radni tjedan, a rad subotama iznimno je dopušten za škole koje rade u više od dvije smjene te, na primjer, u slučaju da je taj tjedan neki blagdan ili praznik, podsjeća Mihaljević. Moguće je tako da u nekim osnovnim školama odrade “padnu” i subotama, konkretno, u Mihaljevićevoj školi to bi mogla biti ona iza blagdana Tijelova, koji se ove godine slavi u četvrtak, 11. lipnja.