ŠTO JE TUĐMAN PISAO PAPI? Objavljena dosad neviđena građa

Šestosveščani niz knjiga "Tuđmanov arhiv. Korespondencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine" glavnog urednika Miroslava Tuđmana, koji sadržava korespondenciju prvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima i političarima, predstavljen je u četvrtak u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.

Knjige su predstavili glavni urednik niza Miroslav Tuđman, akademik Davorin Rudolf, urednici pojedinih svezaka Josip Mihaljević i Ivo Lučić te u ime nakladnika direktorica Hrvatske sveučilišne naklade i ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest Jasna Turkalj.

Prof. Tuđman ocijenio je kako se procesom detuđmanizacije nastojalo poništiti deset godina hrvatskoga ponosa i slave kad je stvorena neovisna hrvatska država. "Detuđmanizatori su bolovali od epistemološkoga PTSP-a", rekao je i dodao kako su oni bili ogorčeni stvaranjem hrvatske države, koju su detuđmanizacijom pokušavali dekonstruirati. Ustvrdio je i kako je taj proces završio oslobađajućom presudom hrvatskim generalima u Haagu, te objavljivanjem niza od šest knjiga Tuđmanova arhiva.

Akademik Rudolf podsjetio je kako je Hrvatska 1990. i 1991. bila osamljena u potrazi za stvaranjem svoje državnosti. "Odluku da se proglasi Hrvatska samostalnom državom donijeli smo sami", rekao je, ističući kako "smo je onda sami i sačuvali".

Po riječima povjesničara Ive Lučića, proces detuđmanizacije nije uspio, što je nakon izbora Kolinde Grabar-Kitarović za predsjednicu Republike otvorilo mogućnost da Hrvatska postane prosperitetna država. "Istina o prvome hrvatskom predsjedniku pisat će se na temelju gradiva iz njegova arhiva, koji je objavljen u ovih šest knjiga", rekao je Lučić.

Josip Mihaljević smatra kako je u knjigama objavljena iznimna građa bez koje se ne može pisati o događajima devedesetih godina. Dodao je kako ta građa nije važna samo za hrvatsku povijest, nego i za povijest međunarodnih odnosa u svijetu.

Anita Šikić iz Hrvatske sveučilišne naklade podsjetila je kako šest svezaka knjižnoga niza ima 3604 stranice na kojima je objavljeno 1347 Tuđmanovih pisama naslovljenih za 417 svjetskih državnika i političara. "Riječ je o izvornoj neposrednoj slici povijesti čiji su dokumenti važni i za razumijevanje sadašnjosti", ocijenila je.

Šest svezaka Tuđmanova arhiva sadržava korespondenciju pvoga hrvatskog predsjednika sa stranim državnicima, Svetom Stolicom, čelnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, čelnicima SFRJ i republika bivše Jugoslavije, predstavnicima hrvatskoga i bošnjačkog naroda u BiH i drugih od 1990. do 1999. godine. Građu čini 1397 dokumenata koji, najvećim dijelom, dosad nisu bili dostupni javnosti i istraživačima. Svaki svezak ima opsežni predgovor koji uvodno daje prikaz povijesnih prilika i događaja na temelju raspoložive građe.

Predgovore su pisali autori koji nisu samo istaknuti znanstvenici, nego su neki od njih bili i neposredni sudionici povijesnih zbivanja 1990-ih. Predgovori su pisani tematski kako bi se razumio kontekst povijesnih zbivanja. U šestom svesku Tuđmanova arhiva na engleskom jeziku objavljeni su predgovori iz svezaka koji su tiskani prije. Priređivači su tako omogućili stranim čitateljima i istraživačima pristup važnim dokumentima iz doba stvaranja i obrane hrvatske države te su ponudili okvir za znanstveno tumačenje tih zbivanja. Da bi se što temeljitije razumjele političke prilike u kojima je nastajala objavljena korespondencija, urednici su pripremili kronologiju povijesnih i političkih događaja u vremenu kada se korespondencija vodila, te kazalo korespondenata koje nudi osnovne podatke o ulogama i dužnostima autora pisama. Kronologija donosi podatke o političkim zbivanjima u Hrvatskoj te o događajima u neposrednom i međunarodnom okruženju. Tuđmanov arhiv nudi mnogobrojne dosad nepoznate dokumente, dokumente koji su u vrijeme nastanka oblikovali političke događaje i određivali budućnost Hrvatske.

Knjige su objavili u sunakladništvu zagrebačka Hrvatska sveučilišna naklada i Hrvatski institut za povijest. Prva knjiga - Godine stvaranja i obrane: 1990. i 1991., uredio Goran Mladineo - Uvodna napomena o Tuđmanovom arhivu Miroslav Tuđman, Davorin Rudolf: Hrvatska vanjska politika neposredno prije i u vrijeme proglašenja neovisnosti države - Dokumenti 1990. - Dokumenti 1991. - Kronologija događanja 1990. i 1991. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Druga knjiga - Godina priznanja: 1992., uredio Miroslav Tuđman - Miroslav Tuđman: Načela i odrednice nacionalne strategije dr. Franje Tuđmana - Dokumenti 1992. - Kronologija događanja 1992. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Treća knjiga - Godina sukoba: 1993., uredio Ivica Lučić - Ivica Lučić: Povodi i početak hrvatsko-muslimanskog rata 1993. godine u Bosni i Hercegovini - Dokumenti 1993. - Kronologija događanja 1993. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Četvrta knjiga - Godine pobjede: 1994. i 1995., uredio Nikica Barić - Ante Nazor: Pregled djelovanja hrvatskih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih - Dokumenti 1994. - Dokumenti 1995. - Kronologija događanja 1994. i 1995. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Peta knjiga - Godine povratka: 1996. i 1997., uredio Nikica Barić - Nikica Barić: Predsjednik dr. Franjo Tuđman i pitanje okupiranih hrvatskih područja 1992.-1995.-1998. - Dokumenti 1996. - Dokumenti 1997. - Kronologija događanja 1996. i 1997. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena. Šesta knjiga - Godine mira: 1998. i 1999., uredio Josip Mihaljević - Introductory Notes on Tuđman's Archive Miroslav Tuđman - Davorin Rudolf: Croatian Foreign Policy Immediately Prior to and During the Time of the Declaration of Independence of the State - Miroslav Tuđman: The Principles and Determinants of Dr. Franjo Tuđman's National Strategy - Ivica Lučić: The Causes and Beginnings of the 1993 Croat-Muslim War - Ante Nazor: An Overview of the Actions of Croatian Military Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina in the 1990s - Nikica Barić: President Franjo Tuđman and the Issue of Occupied Croatian Territory, 1992.-1995.-1998. - Dokumenti 1998. - Dokumenti 1999. - Kronologija događanja 1998. i 1999. - Kazalo korespondenata - Kazalo imena.

Na predstavljanju je među ostalima bio i Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, stranke koju je Franjo Tuđman utemeljio i bio njezin predsjednik do smrti.