Prema uvjerenju prosječnog potrošača (ne samo) u Hrvatskoj, sve voće i povrće na tržištu puno je pesticida, sredstava štetnih za zdravlje i okoliš koja se u konvencionalnoj poljoprivredi koriste za zaštitu biljaka od štetočinja, što je skupni naziv za kukce, bakterije, viruse, gljivice… piše Slobodna Dalmacija.
Nedavno je, recimo, francuska ekološka udruga Generations Futures ("Buduće generacije") objavila izvještaj prema kojemu su u više od sedamdeset posto ispitanih uzoraka voća, te u dvije petine ispitanog povrća pronađeni ostaci pesticida. U njihovu izvještaju, koji je snažno odjeknuo u medijima i izvan Francuske, "zvijezde" su bile grožđe i celer u kojima je pronađeno najviše tragova pesticida.
O tome kakva je situacija s uporabom pesticida u hrani koja se proizvodi i prodaje u Hrvatskoj, kakvi su rezultati inspekcijskih nadzora u dijelu koji se odnosi na nađene tragove pesticida, u kojim su proizvodima pronađeni s obzirom na njihovo porijeklo, neka su od pitanja na koje smo odgovore potražili u nadležnim ministarstvima. Sudeći prema tim odgovorima, vrag, što bi se reklo, i nije tko crn kakvim se čini.
Iz Ministarstva zdravstva saznajemo kako je, prema Nacionalnom programu praćenja pesticida u i na hrani tijekom 2017. godine, njihova Sanitarna inspekcija na unutarnjem tržištu, u maloprodaji, veleprodaji i na tržnicama, uzela ukupno 488 uzoraka hrane raznih kategorija – voća, povrća, žitarica i dječje hrane (početne i prijelazne formule za dojenčad i malu djecu i voćne i povrtne kašice).
Utvrđeno je pet nesukladnih uzoraka: u mrkvi su nađeni ostaci propizamida, u luku imidakloprida, u paprici propikonazola, a u rajčici i kruški klorpirifosa. Radilo se o jednom uzorku porijeklom iz EU-a, a po dva domaćeg porijekla i iz trećih zemalja, odnosno iz zemalja izvan Europske unije, u ovom slučaju iz Albanije.
Rizik za zdravlje potrošača prema inicijalnoj procjeni rizika Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo predstavljale su jedino kruška, porijeklom iz Hrvatske, i rajčica iz Albanije. U žitaricama i dječjoj hrani ostaci pesticida nisu pronađeni.
O pronalasku nedozvoljene primjene sredstava za zaštitu bilja Sanitarna inspekcija obavještavala je nadležnu inspekciju Ministarstva poljoprivrede – dostavljeni su im dva tako dva uzorka celera korjenaša u kojima su utvrđeni ostaci difenokonazola, tebukonazola, ciprodinila, boskalida, azoksistrobina, linurona, jabuka s ostatkom fenazakvinom, kruška s diflubenzuronom.
Provedena je, također, i kontrola hrane uvezenu iz trećih zemalja, dakle iz zemalja izvan Europske unije. Tijekom 2017. godine granična sanitarna inspekcija provela je nadzor nad ukupno 19.736 pošiljaka hrane, od čega su, na temelju analize rizika, uzorkovane 622 pošiljke.
Nepravilnost je utvrđena kod devet uzoraka: dva uzorka grožđica iz Irana, jabuka jonagold iz Ukrajine, crvenih rog paprika iz Albanije, dva uzorka rajčice iz Turske, jabuka zlatni delišes iz BiH, kristal salate iz Albanije i krušnih mrvica iz Srbije.
Pravilna primjena sredstava za zaštitu bilja regulirana je Zakonom o održivoj uporabi pesticida koji, među ostalim, propisuje da se pesticidi moraju primjenjivati prema uputama, da korisnici pesticida moraju voditi evidenciju o uporabi pesticida, te da svi profesionalni korisnici moraju znati sigurno rukovati pesticidima i pravilno ih primijeniti.
U Ministarstvu poljoprivrede saznajemo da je njihova Poljoprivredna inspekcija 2017. godine provela 979 nadzora pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja, odnosno pesticida, od čega je u 152 slučaja voće i povrće uzeto radi određivanja prisutnosti pesticida.
Radilo se o uzorcima poriluka, brokule, mrkve, borovnice, maline, stolnoga grožđa, jagode, rajčice, kruške, naranče, celera, zelene salate, jabuke, paprike, kivija, kupusa, graha, luka, cvjetače i raži. U jednom uzorku brokule, tri mrkve, dva trešnje, tri maline, četiri uzorka stolnoga grožđa i jednom uzorku jagode službeni laboratorij utvrdio je prisutnost ostataka aktivnih tvari koje imaju dozvolu primjene.
U tri slučaja su nađene aktivne tvari koje nemaju dozvolu primjene na vrstama koje su uzorkovane – na po jednom uzorku borovnice, mrkve i rajčice. Radilo se o dozvoljenim granicama koncentracije, bez utjecaja na čovjeka i okoliš.
Ostaci pesticida pronađeni su, inače, u proizvodima podrijetlom iz Hrvatske, iz Unije i iz trećih zemalja, izvan EU-a.
Sve je u okviru dopuštenoga
U Ministarstvu poljoprivrede zaključuju da je situacija s primjenom pesticida u Hrvatskoj „zadovoljavajuća po pitanju količine aktivnih tvari po jedinici površine, jer se utvrđene nepravilnosti uglavnom odnose na način evidencije korištenja pesticida i slične prekršaje koji nemaju posljedice za čovjeka i okoliš. Ostaci aktivnih tvari pesticida na hrani također su minimalni i uglavnom u okviru dopuštenih granica“.
Mr. sc. Ivana Župić, viša stručna savjetnica za zaštitu bilja iz Hrvatske šumarsko-poljoprivredne savjetodavne službe u Sinju uglavnom se slaže s takvom ocjenom Ministarstva poljoprivrede.
Ističe kako je pitanje uporabe pesticida složeno, te kako se u tretiranju ovih tema u medijima često ne barata ključnim informacijama.
- Prije svega, bez pesticida nema konvencionalne poljoprivrede - moramo imati način rješavanja problema sa štetočinjama kako bi se proizvelo dovoljno hrane. Ekološka hrana jest kvalitetnija, ali je nema dovoljno, čak ni konvencionalno proizvedene hrane nema u dovoljnim količinama.
Objašnjava dalje kako postoje ostaci pesticida u dozvoljenim i nedozvoljenim količinama; u nekoj hrani moguće je naći dozvoljene rezidue preparata, ali to ne znači da je ona zdravstveno ispravna.
- Svim našim poljoprivrednicima obavezna je od 2015. godine edukacija o održivoj upotrebi pesticida. Provode se i edukacije za podizanje razine obrazovanja, posebno mladih poljoprivrednika, s naglaskom na upotrebu pripravaka manje otrovnosti i kraće karence - razdoblja od zadnjeg tretmana do berbe ili žetve, nakon čega pesticida može ostati u dopuštenim količinama.
Dodaje kako su poljoprivrednici sve svjesniji da se s pesticidima treba raditi oprezno i strogo prema propisima.
Nadzor se ne provodi
Problemi, ipak, postoje. U razgovoru s nekoliko registriranih poljoprivrednika koji se bave proizvodnjom povrća i maslina saznajemo da toksične pesticidne pripravke moraju, doduše, kupiti uz odobrenje, da imaju obavezu vođenja evidencije o tome što su od zaštitnih sredstava upotrijebili, ali da u njihovu slučaju nadzor dosad nije ni jednom proveden (o čemu mr. Župić kaže da se nadzor obavlja slučajnim odabirom, i da to ne znači da ga nema).
Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali upozoravaju, također, da „ispod radara“ prolazi nabava pesticida u BiH, uglavnom u Hercegovini, gdje se mogu kupiti bez dozvola kakve su potrebne u Hrvatskoj.
- Više od 80 edukacijskih tečajeva održano je na području Županije splitsko-dalmatinske. Ljudi su nešto naučili, uočljivo je da se polako mijenja odnos prema upotrebi pesticida. Stalno se povećava broj inspekcija i na tržnicama i u centrima. Ne može se reći da je sustav upotrebe i kontrole pesticida loše postavljen.
Imamo, međutim, grupu poljoprivrednika koji nisu u sustavu, nisu bili obavezni proći edukaciju, a do pripravaka dolaze na razne načine, pa i kupujući ih preko granice, u Hercegovini. Oni se proizvodnjom hrane bave na crno, za svoje potrebe, ali i za prodaju. Rade to na razne načine, uključujući i tržnice. Poljoprivredom se dakle bave i oni bez ikakve edukacije, a posljedica je da doista možemo kupovati hranu za koju se ne zna čime je i u kojim količinama tretirana, i u kojoj se može naći i nedopuštenih sredstava i nedopuštenih količina pesticida.
Prema mišljenju mr. Župić, naši poljoprivrednici u Hercegovini kupuju zbog razlike u cijeni, a razlika postoji i u listi pripravaka – neki su tamo dopušteni, kod nas nisu.
Napominje kako je na web-stranicama Ministarstva poljoprivrede lako pronaći FIS bazu podataka o registriranim pripravcima koje se smije koristiti u Hrvatskoj – antibiotici su, na primjer, strogo zabranjeni u biljnom zdravstvu - s detaljnim uputama za upotrebu.
Stanje bi mogao popraviti novi pravilnik o održivoj uporabi pesticida čije se donošenje najavljuje već dvije godine.
- Očekujemo da će novi pravilnik, koji mi u struci nestrpljivo čekamo, donijeti novosti uz koje bi ovaj sustav još bolje funkcionirao.
Na koncu, mr. Ivana Župić zaključuje kako nisu svi pripravci toliko štetni, i kako, kad se uzme u obzir da bez njih ne možemo, ne bi trebalo biti toliko povike na pesticide, pogotovo ako ih se koristi na propisan način.
Uostalom, u izvještaju francuske ekološke udruge koji spominjemo na početku teksta o dramatično velikim postocima u hrani pronađenih ostataka pesticida, navedeno je i da se samo 2,7 posto od toga odnosi na nedopuštene količine. Pitanje je samo gdje je postavljena granica dopuštenih količina, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....