Što pokazuju iskustva europskih vlada koje su u proteklih deset godina provodile ekonomske i administrativne reforme?

Što pokazuju iskustva europskih vlada koje su u proteklih deset godina provodile ekonomske i administrativne reforme istražili smo u analizi koja je pokazala da postoji zajednički nazivnik tih promjena, poput smanjivanja manjka u državnom proračunu, ali i da svaka zemlja ima svoje posebnosti zbog kojih se ne može propisati jedinstveni recept za sve države.

Analiza je pokazala i da su neke reforme dugoročnije naravi, pogotovo one koje nisu pretjerano radikalne, već zbilja smjeraju na racionalnije upravljanje novcem poreznim obveznika, a ne ideološkim ili interesnim 'obračunima'. Motiv, sadržaj i smjer tih reformi možda je najbolje sažeo Ivan Mikloš, bivši slovački ministar financija još prije devet godina u intervjuu za Financial Times:

- Naravno, za neke društvene grupe će provođenje reformi biti teško. No, za većinu građana će reforme donijeti boljitak. Realno pitanje glasi: što je alternativa reformama? Tko će zaustaviti globalizaciju? Tko će zaustaviti globalni pritisak? Što se vlade kasnije odluče na promjene, trošak reformi će biti veći.

Slovačka je ostala zapamćena po uvođenju jedinstvene stope za porez na dohodak, ukidanju poreza na prihode od kapitala, ali i uvođenju participacije u zdravstvu. Talijanski tehnički premijer Mario Monti je u dva mjeseca proveo više reformi nego što je u državi napravljeno u prethodnih deset godina, Estonija je smanjila plaće javnih službebnika za 25 posto, a Latvija u tri godine smanjila manjak u državnoj kasi za 9,3 posto BDP-a, što je ekvivalent naših 30 milijardi kuna – kada bismo to mi proveli do 2018. bismo bili u fiskalnom suficitu od 15 milijardi kuna.

Njemački sindikati prije 12 godina pristali su na značajno ograničavanje rasta plaća kako bi se sačuvala radna mjesta i omogućilo veće zapošljavanje. Od svih tih primjera se može mnogo učiti i za nadati je se da će naša politička elita znati iskoristiti dobra i loša iskustva tih reformskih vlada.