OTKRIVAMO

ŠTO SE SVE NUDI NA ŠKOLSKIM JELOVNICIMA I KOLIKO SU KVALITETNI 'U mojoj školi nema krafni i hrenovki, jedem samo kuhano'

Koliko je školska hrana kvalitetna ovisi o tome ima li škola svoju kuhinju ili dovozi pripremljenu hranu
 Biljana Gaurina/CROPIX

Lukas Lazarević (8) je gurman i rijetko propušta s majkom Andreom haračiti po trgovinama birajući namirnice za tjedni meni. Podjednako voli pojesti ciklu, kus-kus, varivo, inćune ili pršut.

No, dok je pohađao osnovnu školu u novozagrebačkom naselju nije bio presretan ponudom školske kuhinje s premalo kuhane hrane koju su nadomještali “suhi” obroci poput sendviča ili masnih piroški, tvrdi majka.

- U novoj školi u Pisarovini puno je zadovoljniji ponudom. Svakoga dana u ponudi su kuhana jela i s popisa problema prekrižili smo prehranu u školi - kaže Andrea Lazarević.

Mjesečno 120 kuna

Obitelj Lazarević za školsku prehranu svog osmogodišnjaka mjesečno izdvaja 120 kuna (sufinancirana cijena po obroku iznosi šest kuna).

- Iz razgovora s brojnim majkama djece koja pohađaju druge škole, uvjerila sam se da smo mi sretan primjer. Roditelji mnoge djece su nezadovoljni prehranom u školi, baziranoj na suhoj i masnoj hrani, od sendviča i krafni do pomfrita i hrenovki - zaključuje Andrea.

Prehrana u osnovnim školama uvelike se razlikuje ne samo po županijama, već i unutar gradova.

Dobra kuharica

- Sve ovisi o tome ima li škola svoju kuhinju ili dovozi pripremljenu hranu, a velika je prednost i dobra kuharica. Mi smo prije godinu dana imali pobunu roditelja zbog bljutave hrane, a kad smo kuharicu koja je otišla u mirovinu zamijenili novom - roditelji su potpuno promijenili mišljenje - objašnjavaju u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi.

foto: Goran Šebelić/CROPIX

U školi Kajzerica trude se učenicima ponuditi upravo zdravu hranu, vodeći pritom brigu o ponudi tradicionalnih hrvatskih jela.

- Naše tete kuharice Štefica, Karolin i Silvija većinu jela svakodnevno pripremaju same. Trudimo se što manje jesti industrijski pripremljenu hranu - kažu u školi u kojoj su opredijeljenje za zdravom hranom “kompenzirali” učenicima na poseban način: svakoga četvrtka učenici po željama sastavljaju jelovnik. Tehnički to rješavaju na način da osnovci u školski sandučić tijekom tjedna ubacuju svoje prijedloge koje potom kuharice uvrštavaju u meni.

Velike razlike u praksi

U organiziranoj školskoj prehrani jede oko 70 posto osnovaca u Hrvatskoj, a za učenike koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji školska je prehrana besplatna. Prehranom je najviše djece obuhvaćeno u Krapinsko-zagorskoj županiji, čak 90,65 posto, dok primjerice u Zagrebu 90 posto učenika u osnovnim školama svakodnevno koristi školsku kuhinju. Najmanje djece koristi organiziranu prehranu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - samo oko 10 posto, a slijedi Splitsko-dalmatinska s oko 20 posto. Ključni razlog je što škole u tim županijama rjeđe imaju vlastitu kuhinju.

Prehrana djece koja pohadjaju cjelodnevnu nastavu u Osnovnoj školi Pojišan (foto: Duje Klarić/CROPIX)

Iako su osnivači osnovnih škola - jedinice lokalne samouprave - zakonski nužne osigurati prehranu djece u školama, u praksi postoje ogromne razlike. Ipak, dok je većem dijelu osnovaca kuhana prehrana dostupna u školi, srednjoškolci se snalaze sami jer su kuhinja i blagovaonica u tim školama prava rijetkost.

A posljedica nezdrave prehrane djece i mladih sve je očitija: posljednja istraživanja uhranjenosti hrvatske školske djece provedena na populaciji od 6,5 do 18,5 godina pokazala je da su djeca iste dobi nešto viša i daleko teža u odnosu na svoje vršnjake iz prve polovice osamdesetih godina. Dječaci u dobi od 7 godina su 2,7 centimetara viši od svojih vršnjaka, djevojčice za 2,5 centimetara.

Problem kod tinejdžera

Po pitanju mase, najveće razlike pokazale su se kod 16-godišnjaka koji su teži čak za 8,7 kilograma, dok su djevojčice u dobi od 12 godina teže 5,2 kilograma. Hrvatska bilježi zabrinjavajući nesrazmjer u porastu tjelesne mase u odnosu na tjelesnu visinu, pri čemu raste udio pretile djece.

Primjer škole u Zagrebu: Usluge cateringa za srednjoškolce

Prirodoslovna škola i gimnazija Vladimira Preloga u Zagrebu u novu školsku godinu kreće s novim jelovnikom. Oni, naime, svojim srednjoškolcima organiziraju mogućnost cateringa. Ravnatelj Zlatko Stić opredijelio se za dobavljača koji u ponudi neće imati junk-food.

- Problem je što ta hrana nije subvencionirana i kupovat će je učenici sami. Dok god srednje škole ne budu imale kuhinje kao što ih imaju osnovne, problem neće biti riješen - uvjeren je Stić. Iako su ravnatelji poput njega upozoravali nadležne da bi srednjoškolsku prehranu trebalo podići na višu razinu, čime bi Slavonija dobila mogućnost plasiranja proizvoda u škole, pa učenici ne bi bili osuđeni na sendviče s karbonatima i germama, pomaka nema. Problem je novac potreban za gradnju i opremanje kuhinja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 01:50