Što se to događa? U školi briljiraju, na maturi masovno padaju, pogledajte samo fiziku...

Završeni srednjoškolci iz Zagreba u prosjeku su najbolji na državnoj maturi, slijede ih maturanti iz Međimurske županije, a na trećem mjestu našla se zadnja generacija maturanta iz Splitsko-dalmatinske županije. Njih slijede vršnjaci iz Varaždinske županije, odnosno Dubrovačko-neretvanske. Na maturi su najlošije prošli bivši srednjoškolci Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, pokazuju novi podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Iz tri ključna predmeta, hrvatskog jezika, engleskog i matematike, ukupan prosjek ocjena učenika u Hrvatskoj je na A razini 3,28, a na B 2,46. I ovoga se puta pokazuje da su prosječne ocjene na državnoj maturi, posebice iz izbornih predmeta, niže no što su bile u završnom razredu srednje škole, odnosno na kraju osmog.

Najdrastičniji primjer je predmet fizika: u srednjoj školi 45 posto učenika iz nje je imalo ocjenu odličan, a 30-ak posto vrlo dobar, da bi se na maturi prosjek okrenuo "naglavačke" pa je 46 posto kandidata iz tog izbornog predmeta dobio negativnu ocjenu, a njih gotovo 30 posto ‘dvojku‘. Ocjenu pet iz fizike na maturi dobilo je svega tri posto kandidata. Paralelno, u srednjoj je školi ocjenu dovoljan imalo tek šest posto generacije.

Nepovezanost ocjena

Podaci MZO-a podijeljeni su na ocjene iz mature iz obaveznih predmeta i onih izbornih. Dok je prosječna ocjena za ‘glavne‘ predmete u osmom razredu 4,13, u četvrtom srednje ona pada na 3,63, da bi se na B razini mature srozala na 2,46.

Među obaveznim predmetima, u matematici su vidljive veće razlike - dok u osmom učenici iz tog predmeta imaju prosječnu ocjenu 3,89, a u četvrtom razredu 3,20, na maturi (B razina) padaju na prosjek 2,30. Niti s engleskim jezikom, iz kojega već tradicionalno učenici imaju bolje ocjene od hrvatskog, nije puno drukčije: u osmom 4,30, na kraju srednje 4,05, a na B razini mature - 2,81. Hrvatski po istom sistemu pada s početne ocjene 4,19 na 3,14.

Sumarno, dok u osnovnoj školi iz hrvatskog, matematike i engleskog jezika učenici u prosjeku imaju čvrste četvorke, srednju završavaju s labavom četvorkom, a na maturi ne uspijevaju na osnovnoj razini znanja niti do trojke. Razlike između školskih ocjena i onih na maturi značajno su veće iz predmeta koji su na maturi izborni.

Naime, dok je prosjek ocjena u školi 4,37 (iz svih predmeta, osim hrvatskog, matematike i engleskog), na maturi ona iznosi 2,34, odnosno prosjek predmeta u školi je praktički nadomak petici, a na maturi je riječ o dvojci.

Primjerice, iz politike i gospodarstva učenici u četvrtom srednje imaju prosjek 4,40, a na maturi 2,10; u kemiji je riječ o odnosu 4,49:2,67, a biologiji 4,51: 2,64. Srozavanje ocjene primjetno je i u predmetima poput likovne ili glazbene umjetnosti: u školi iz tih predmeta imaju prosječnu ocjenu 4,86, a na maturi 2,83, odnosno u slučaju glazbenog - 3,14.

Neujednačeni kriteriji

- Povezanost školskih ocjena i ocjena na vanjskim standardiziranim ispitima znanja niti u jednom obrazovnom sustavu nije potpuna, pa tako ni u hrvatskom, komentiraju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Naime, glavna komponenta ocjene na ispitima državne mature jest znanje pojedinog predmeta na kraju četverogodišnjeg obrazovnog ciklusa gdje treba uzeti u obzir i neizbježni faktor zaboravljivosti.

Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a

Goran Mehkek/Cropix

Nasuprot tome, školske ocjene su rezultat provjera znanja u kraćim ciklusima tekuće nastavne godine gdje se učenici kontinuirano pripremaju, a obuhvaćaju još niz drugih elemenata koje kroz ispite državne mature nije moguće mjeriti, poput trud učenika i zalaganje, tumači ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Kako dodaje, trendovi govore da su ocjene na ispitima državne mature najbliže ocjenama koje pristupnici imaju u prva dva razreda srednje škole. U trećem, i osobito četvrtom razredu dolazi do ukupnog rasta prosječnih školskih ocjena. Stoga je i razlika između ocjena državne mature i ocjene u četvrtom razredu srednje škole najveća, a najčešće se uspoređuju upravo te dvije vrijednosti.

Na upit kako tumači podatak o gotovo 800 učenika koji su iz hrvatskog, matematike ili engleskog na kraju srednjoškolskog obrazovanja imali ocjenu odličan, a na maturi dovoljan, Filipović kaže kako takav nalaz među ostalim ukazuje na neujednačene kriterije ocjenjivanja.