TRAŽE VEĆE PLAĆE

Štrajk u pravosuđu premašio rekord, danas novi sastanak s Vladom: ‘Potpuno ćemo obustaviti rad!‘

Pravosudni službenici su razočarani i ljutiti upornim Vladinim ignoriranjem njihovih opravdanih zahtjeva

Predsjednica SDLSN RH Iva Šušković
 

 Nera Simic/

U rekordni, 38. dan štrajka, pravosudni službenici i namještenici i Vlada ušli su ukopani u svoje početne pozicije, i nijedna strana ne odustaje ni za milimetar. Hoće li doći do ikakvoga pomaka, bit će jasnije nakon današnjeg sastanka predstavnika Ministarstva pravosuđa i uprave te vodstva Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN-) zakazanog za 15 sati.

Štrajk pravosudnih službenika po dugotrajnosti je premašio i onaj prosvjetarski iz 2019. koji je trajao 26 dana i do ovog tjedna držao rekord.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) najavljuje da će, nastavili li Vlada ignorirati njihove zahtjeve, prestati obavljati i poslove na hitnim sudskim predmetima koje obavljaju za trajanja štrajka (što su to hitni predmeti, definirale su sve vrste sudova same za sebe) te dovesti do potpune obustave rada sudova. Naime, suci bez sudskih službenika i namještenika ne mogu funkcionirati. Premijer Andrej Plenković štrajkašima je i ovaj tjedan poručio da je njihov zahtjev za povećanjem plaće od 400 eura nerazumno visok te da tako veliki skok u plaćama nije dobio nitko pa neće ni oni. Štoviše, Vlada im prijeti da im dani provedeni u štrajku neće biti plaćeni.

Podsjetimo, SDLSN za pravosudne službenike i namještenike traži hitno povećanje plaće za 400 eura, odnosno za 300, ako povećanje od oko 100 eura koje je Vlada svim službenicima odobrila u lipnju ostane trajno. Ističu da i nakon toga lipanjskog povećanja pravosudni službenici i dalje ostaju na samom začelju kad je u pitanju visina plaće službenika u državnom i javnom sektoru, pa ono ni za dlaku ne ispravlja dugogodišnju nepravdu prema njima jer su za isti posao lošije plaćeni od službenika u drugim državnim tijelima.

Predsjednicu SDLSN-a Ivu Šušković u srijedu prijepodne smo zatekli u vožnji od Splita prema Zagrebu. "Jučer smo obišli sudove u Splitu i Splitsko - dalmatinskoj županiji i ljudi sve glasnije traže da se na sudovima potpuno obustavi rad i na hitnim predmetima te da se obavljaju samo nužni sudski poslovi". Nužni poslovi koje se moraju obavljati i u vrijeme štrajka su, objašnjava Šušković, definirani Zakonom o radu, a riječ je samo o onim poslovima koji su nužni za zaštitu života, zdravlja i sigurnosti.

Pravosudni službenici su, tvrdi Šušković, razočarani i ljutiti upornim Vladinim ignoriranjem njihovih opravdanih zahtjeva za povećanjem plaće, a pogotovo nakon što je prošli tjedan izostao i redoviti tjedni sastanak SDLSN-a s predstavnicima Vlade.

"Od početka štrajka smo se jednom tjedno sastajali s predstavnicima Ministarstva i barem razgovarali, održavali kakvu-takvu komunikaciju, a prošli tjedna ni toga sastanka nije bilo. Ljudi su nakon šest tjedana štrajka razočarani i ljutiti, s terena raste pritisak da potpuno obustave rad i taj pritisak nam je sve teže kontrolirati. Poražavajuće im je da je Vlada uopće dopustila da 38 dana budu u štrajku, da trpe svi - građani jer njihovi predmeti čekaju, i odvjetnici, i suci, i sudski službenici jer će gomilanje predmeta dodatno zagušiti sudove i otežati im rad. Posebno je poražavajuće da Vlada u postupku mirenja nije željela čak ni definirati što su to hitni predmeti koji se moraju rješavati dok štrajk traje, već su prepustili sudovima da to definiraju sami. Naši se zahtjevi sve vrijeme karakteriziraju kao neprihvatljivi, ali ako misle da je ovo što tražimo neprihvatljivo, zašto ne ponude nešto pa ćemo tražiti naše članstvo da se o tome izjasni. Ljudi se osjećaju poniženo i sve jače pritišću da idemo u potpunu obustavu rada", ustvrdila je Šušković. Nije precizirala kad bi do tog krajnjeg koraka - potpune obustave rada - moglo doći.

A, zahtjevi pravosudnih službenika i namještenika za većim plaćama prerastaju u jednu od točaka prijepora između Vrhovnog suda i Ministarstva pravosuđa. Predsjednik Vrhovnog suda, Radovan Dobronić, puno glasnije od svog prethodnika na toj poziciji Đure Sesse, upozorava na uvjete rada na sudovima i nepodnošljivo niske plaće pravosudnih službenika i namještenika, zbog čega dolazi do njihovog bijega sa sudova na bolje plaćena mjesta u državnoj upravi.

Međutim, brojke o godišnjem odljevu službenika i namještenika sa sudova kojima barata Vrhovni sud ne podudaraju se s onima koje koristi Ministarstvo pravosuđa, a ne slažu se ni oko broja upražnjenih službeničkih mjesta na sudovima.

Podaci iz godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda za 2022. govore da čak 90 posto pravosudnih službenika i namještenika čine žene. Dakle, kad govorimo o najlošije plaćenim službenicima u državnoj službi, onima koje rade kao sudske zapisničarke, upisničarke, administrativne referentice, zemljišno knjižne referentice, govorimo gotovo isključivo o ženskoj, kronično potplaćenoj radnoj snazi. Prema čijim se zahtjevima aktualna vlada ponaša prilično bahato.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 18:14