STRANI MEDIJI 'Hrvatska kapitulirala u sporu oko europskog uhidbenog naloga'

ZAGREB - Svjetski mediji pišu u srijedu o dogovoru koji je Hrvatska postigla s Europskom komisijom oko europskog uhidbenog naloga, jednoglasno ocjenjujući da je Zagreb ustuknuo pred zahtjevima i pritiskom Komisije koja je zbog odbijanja hrvatske vlade da hitno uskladi zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima pokrenula postupak uvođenja sankcija.

Zagrebu su sankcije "visile nad vratom" zbog zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a koji je Sabor izmijenio 28. lipnja, samo tri dana prije pristupanja EU-u.

Njegov sastavni dio je i europski uhidbeni nalog čija je primjena tada ograničena na zločine počinjene nakon 2002., iako je Hrvatska u pristupnim pregovorima preuzela obvezu primjene uhidbenog naloga bez ikakvih ograničenja.

"Hrvatska kapitulirala u sporu oko europskog uhidbenog naloga", naslov je teksta u Wall Street Journalu . Isti list prenosi riječi hrvatskog ministra pravosuđa koji je danas u Bruxellesu, nakon sastanka s potpredsjednicom Komisije Viviane Reding, kazao da će "Hrvatska hitno poduzeti potrebne korake kako bi brzo i bezuvjetno uskladila zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima i kako bi u potpunosti bila usklađena s okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu za sva djela, neovisno o datumu kada su počinjena, uklanjanjem vremenskog ograničenja koje je sprječavalo njegovu primjenu za zločine počinjene prije 7. kolovoza 2002."

Reutersov dopisnik u Bruxellesu javlja o postignutom dogovoru da hrvatski promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupi na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., ističući da je Hrvatska "ustuknula pred pritiskom EU-a u sporu koji je okaljao njezine prve mjesece članstva u Uniji".

Tanjug javlja da je "Hrvatska ipak pokleknula i s Europskom komisijom postigla kompromis" oko europskog uhidbenog naloga i podsjeća da je izmjenom tog zakona "zaštitila od izručenja bivšeg visokog dužnosnika Udbe i agenta hrvatskih tajnih službi Josipa Perkovića koji je u Njemačkoj osumnjičen da je organizirao ubojstvo hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića". Srbijanska agencija ističe da je protiv promjene spornog zakona, kako bi europski uhidbeni nalog bio primjenjen prije sredine srpnja sljedeće godine, hrvatski premijer Zoran Milanović "bio posebno žestoko protiv".

Austrijska agencija APA piše da je "u sporu oko izručenja bivšeg obavještajca Hrvatska popustila pod pritiskom EU-a", prenoseći riječi ministra Miljenića o "brzom i bezuvjetnom" usklađivanju zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.

Njemačka novinska agencija dpa piše da je "u srži spora 68-godišnji Josip Perković, Hrvat optužen da je imao ulogu u ubojstvu disidenta Stjepana Đurekovića prema naređenju komunističke jugoslavenske tajne službe 1983."

Talijanska Ansa u tekstu pod naslov "Hrvatska popustila EU-u", također prenosi da bi izmjenjeni zakona o europskom uhidbenom nalogu, koji je Zagreb usvojio 28. lipnja, značio zaštitu ratnih zločinaca i političkih ubojstava te bi priječila "izručenje Njemačkoj Josipa Perkovića, obavještajca iz razdoblja komunizma pa sve do danas", ali da je hrvatski ministar pravosuđa danas u Bruxellesu obećao "brzu izmjenu spornog zakona".

Agencija Associated Press (AP) javlja da je "najnovija članica Europske unije, Hrvatska, obećala da će ispuniti zahtjeve EU-a i čim prije promijeniti zakon koji brani izručenje osumnjičenih zločinaca". AP također podsjeća da je zakon Hrvatska donijela uoči samog pristupanja Uniji 1. srpnja i da je on "suprotan europskoj praksi".

AFP prenosi riječi Reding da je odluka Zagreba da promjeni zakon koji krši europsku pravnu stečevinu "dobra vijest za europsko pravosuđe i za odnose između Hrvatske i institucija EU-a" te da se nada da će Hrvatska što prije primjeniti svoje obveze "kako bismo uskoro zaključili to poglavlje".

Agencije i ostali mediji također podsjećaju da je Reding pozdravila postignuti dogovor sa Zagrebom, ali također prenose njezinu izjavu da to ne znači obustavu procesa koji je pokrenut protiv Hrvatske.

"Mi smo zatražili mišljenje zemalja članica i one imaju vremena do 5. listopada da odgovore. Ministar je rekao da će Hrvatska brzo i bezuvjetno obaviti promjenu zakona. Mi ćemo pratiti taj proces i kada zakon bude donesen procijenit ćemo je li on onakav kakav je prvotno bio i u tom trenutku odlučit ćemo o daljnjim koracima, uključujući i obustavu postupka", prenose strani mediji poruku Viviane Reding.