Strašne brojke zaprepastile i eksperte: ‘A prave razmjere pandemije ćemo tek vidjeti...‘

Svi oni koji relativiziraju pandemiju koronavirusa dobili su demanti iz Hrvatskog zavoda za statistiku (HZS) jer je, prema preliminarnim podacima o umrlima, u Hrvatskoj prošle godine preminulo čak 63.611 osoba ili 6600 više nego 2020. godine u kojoj se također zbog pandemije bilježila povećana smrtnost u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.

Riječju, prošle nam je godine prirodni prirast bio manji, premda je rođeno 633 djece (ukupno 36.611) više nego 2020. godine! U dvije godine imali smo 11.817 više umrlih nego 2019. kad su u Hrvatskoj ukupno umrle 51.794 osobe.

Iznad očekivanja

"Ovo su strašni podaci, iznad svih pesimističnih očekivanja, koji potvrđuju što je učinila korona i demantiraju one koji stalno ponavljaju da bi ljudi ionako umirali od starosti ili drugih bolesti i da nije bilo korone. To, dakako, nije istina jer godišnje u Hrvatskoj već desetljećima umire od 51.000 do 52.000 ljudi, a lani je, u odnosu na taj broj, umrlo čak 11.000 osoba više u odnosu na pretpandemijsko vrijeme", kaže demograf prof. dr. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Dodaje da će podaci o dobnoj strukturi vjerojatno dodatno pokazati koliku je štetu učinila korona jer dok su na početku umirali stariji, u prošlom, četvrtom, valu dob umrlih snizila se za više od pet godina. Naglašava da je dobro što je natalitet barem malo povećan. Vjerojatno su to dijelom "odgođena" rađanja u godini prije, a dijelom je odluku da se ljudi odluče na roditeljstvo potaknulo i to što nije došlo do velikog ekonomskog pada tijekom pandemije.

"Vlada je, kao i ostatak zemalja EU, brzo reagirala pa su ljudi lani ipak osjećali neku sigurnost. Slični se trendovi u natalitetu bilježe i u drugim europskim zemljama. Srećom, nisu se ostvarila predviđanja katastrofičara da će doći do velikog pada broja rođene djece", kaže prof. dr. Čipin. Dodaje da je 2019. godine prognozirani broj umrlih za 2020. i 2021. bio za Hrvatsku od 52.000 do 53.000 umrlih i po Eurostatu i po UN-u, što je jako premašeno upravo zbog covida-19.

Hanza Media

Prosjek 74 godine

"Apsolutno se ne radi o tome da je razlog ovih strašnih brojki starost populacije. I prije dvije ili tri godine populacija nam je bila jednako stara, ali smrtnost nije bila ni približno toliko velika. Naprosto se ne radi o tome da su ljudi umrli 'jer su trebali umrijeti', što se ponavlja već dvije godine, nego je to najvećim dijelom posljedica korone. To pokazuju demografski podaci i tu nema dvojbe. Ovaj negativni prirodni prirast stanovništva od 27.133 isključivo je posljedica povećane smrtnosti zbog covida", rezolutan je prof. dr. Čipin.

Njegove riječi potvrđuju i podaci o smrtnosti po mjesecima u prošloj godini, koji se poklapaju s valovima korone.

Najviše je umrlih bilo u prosincu, čak 7313, te u studenome 6396, što je bio apsolutni rekord za taj mjesec otkako se prate takvi statistički podaci, odnosno bilo je čak 53,65 posto više umrlih u odnosu na petogodišnji prosjek za studeni.

Infektolog prof. dr. Bruno Baršić, voditelj kriznog stožera u KB-u Dubrava, kaže da ga ovi podaci Zavoda za statistiku ne iznenađuju.

"Od 23. ožujka 2020. samo u KB-u Dubrava umrlo je 2616 pacijenata, što je trećina svih liječenih. Prosjek dobi umrlih je 74 godine, a jedna je četvrtina i mlađih od 65 godina", ističe prof. dr. Baršić. Dodaje da su najviše ugroženi stariji, ali i oni s prekomjernom težinom i dijabetesom, a što je najgore, činjenica je da se većina ni nakon godinu dana otkako postoji cjepivo nije zaštitila.

"Teško mi je ponavljati da su neke od tih smrti bile potpuno nepotrebne nakon pojave cjepiva da su ljudi shvatili vrijednost te zaštite", ogorčen je prof. dr. Baršić.

Pet godina kraći život

"Brojke su zastrašujuće, a prave razmjere ove pandemije tek ćemo vidjeti za koju godinu. Naime, čak i dio onih koji su preživjeli infekciju i dalje su zdravstveno ugroženi jer ova bolest ostavlja posljedice na plućima, srcu, mozgu... Procjene govore da će neki od onih koji su preboljeli covid živjeti vjerojatno i do pet godina kraće, a tijekom života bit će invalidi s brojnim kroničnim bolestima", upozorava epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić, član Vladina Stručnog savjeta za covid-19.

Nažalost, u Hrvatskoj je i dalje smrtnost velika jer dnevno umire više od 50 osoba, unatoč priči da je omikron blaži soj koronavirusa. No, stručnjaci naglašavaju da to ne vrijedi za necijepljene koji uz to još imaju neku kroničnu bolest pa onda ne čudi što je slabo cijepljena Hrvatska i dalje na vrhu zemalja po smrtnosti od covida-19.