Nije rijetkost da se predsjednik Republike Zoran Milanović koristi vojnim helikopterima. I time ni po čemu ne odstupa od ustaljene prakse u drugim državama u kojima šefovi vlada ili predsjednici država također lete vojnim helikopterima, kaže nam umirovljeni vojni pilot i komentator Telegrama, Goran Redžepović.
Priču o Milanovićevim letovima ovaj put pokrenuo je članak u tjedniku Nacional, a u kojem je stajalo da je predsjednik Republike pozvao Vojno sigurnosnu-obavještajnu agenciju (VSOA) da provjeri tko pušta medijima informacije o njegovim letovima vojnim helikopterima. Ako se nekome učinilo da ima deja vu, prije četiri godine također se pisalo o Milanovićevom čestom letenju vojnim helikopterima. Jedina razlika je u tome da su uz ruske Mi-171Sh u međuvremenu u flotu HRZ-a ušli i američki Black Hawkovi.
Kad se te 2020. Milanovića ispitivalo o tim letovima i njihovim troškovima (Jutarnji list tada je izračunao da je za 55 sati leta potrošeno oko 44.000 litara goriva, što je sve skupa koštalo 220.000 kuna), predsjednik je odvratio kako bi "helikopteri letjeli s njim ili bez njega".
‘Piloti moraju letjeti‘
- Vojni helikopteri imaju resurse i optimalan broj naleta. Oni ne lete dovoljno i normalno da ja, kao predsjednik, u svakoj situaciji koju osiguranje procijeni, koristim vojni helikopter. Ti helikopteri lete manje nego što trebaju, piloti moraju letjeti, rekao je tada Milanović. Kako nam kaže Redžepović, predsjednik nije rekao ništa netočno.
- Letenje nije znanost, to je vještina koja se mora vježbati. Pilot koji ne leti gubi licencu. Kad ne bi prevozili Milanovića, ti bi helikopteri letjeli prazni, objašnjava ovaj stručnjak za avijaciju.
Ako gledamo samo helikoptere UH-60 Black Hawk, a koje se spominjalo proteklog tjedna kao sredstvo Milanovićeva transporta, Redžepović spominje da bi piloti na njima godišnje trebali imati između 120 i 200 sati naleta.
- Mislim da je NATO standard oko 140 sati naleta godišnje, ali nemojte me vući za riječ. Pazite, nije problem to što se oni koriste za prijevoz predsjednika države, to je normalna praksa i u drugim državama. U Hrvatskoj je problem u tome što vojska više ne radi hitne medicinske prijevoze s otoka, nego smo to dali talijanskim privatnicima. Za to smo mogli koristiti helikoptere HRZ-a, među njima i Black Hawkove, a umjesto toga tu uslugu dodatno plaćamo, ističe umirovljeni vojni pilot.
Koliko košta sat leta?
Milanoviću se, osim čestih letova, spočitava i njihov trošak pa je tako ministar obrane Ivan Anušić u srijedu poručio da sat leta na Black Hawku košta 8 ili 9 tisuća eura. Prema podacima koje je 2022. objavila američka organizacija Government Accountability Office, za Amerikance je to iznosilo 3116 dolara (što nije nužno usporedivo zbog veličine flote i načina njenog korištenja). Redžepović pak upozorava da se trošak po satu leta računa različito u svakoj državi i ovisi o tome koja se metodologija koristi.
- Jednu metodologiju imaju Amerikanci, drugu Nijemci ili netko treći. Hrvatska nikad nije došla do te razine da sami izračunamo sat leta bilo kojeg raspoloživog sredstva, kaže naš sugovornik i dodaje da su letovi na ruskim Mi-171Sh bili nešto jeftiniji nego ovi na ipak znatno složenijim i modernijim Black Hawkovima.
Na kraju razgovora Redžepović je još jednom istaknuo da nema ništa neobičnog u tome da ratno zrakoplovstvo opslužuje predsjednika države i Vladu.
- Jedna Njemačka, recimo, za tu svrhu uspostavila je posebni puk. Sjetite se i primjera iz Hrvatske 1990-ih godina kada je predsjednik Tuđman imao jedan avion i dva helikoptera samo za sebe, a od kojih je jedan bio potpuno medicinski opremljen za slučaj da mu pozli tijekom leta.