STRUČNJAK U PODRUČJU TRAGANJA I SPAŠAVANJA POJASNIO ŠTO SE DOGAĐA NA ATLANTIKU 'Teško ćete išta konkretno saznati prateći samo one točkice na karti'

Diplomirani inženjer pomorskog prometa i zapovjednik broda, te stručnjak u području traganja i spašavanja, Davor Alujević, za portal morski.hr opisao je kako izgleda potraga na Atlantiku za nestalim pomorcima te koji su obrasci korišteni. Također, objasnio je i je li u traganju za pomorcima s potonulog broda Burbon Rhode, na kojem je kapetan bio Hrvat Dino Miškić, bilo grešaka i propusta.

- Teško je na osnovi dostupnih podataka uopće odrediti tip obrasca odabrane potrage. Ali 99% sam siguran da se koristio onaj s paralelnim stazama i zrakoplovom koji leti okomito na kurseve brodova u postroju. Same dužine “nogu” (kako mi kažemo u struci) tj. dužine plovidbe u nautičkim miljama u istom kursu, teško je odrediti, i one su slobodna procjena OSC-a s obzirom na dostupne podatke - priča Davor Alujević za morski.hr.

- Dakle, po uočavanju signalnih raketa, brodovi su se uputili put područja u kojem je približno određena pozicija ispaljivanja istih, i u tom relativno malom prostoru su krenuli u zgusnutiju formaciju pretrage skupa sa, čini mi se zrakoplovom C130. Ako je satelit uočio splav, na osnovu GPS pozicije i odmaka od otprilike 2 sata za zaprimanje snimke, radi se proračun “u hodu” tj. korekcija pozicije za prevladavajući smjer valova i struje - pretpostavka gdje će splav biti odnesena za ta dva sata, plus naravno, vrijeme doplovljenja brodova do pozicije - objašnjava Alujević.

Gdje tražiti splav?

Na pitanje je li se sve moglo brže odvijati da se krenulo istog trena tragati po posljednjem obrascu, odgovara:

- Teško je reći jer ne znamo je li, recimo, prva splav otkrivena slučajno ili uz pomoć SART transpondera. Svakako, po njezinom otkriću, većina snaga se uputila u područje gdje je ista pronađena. To je i logično. Gdje je odnijelo jednu, velika je šansa da će odnijeti i drugu ili druge. Mislim da je operacija do sedmog dana i prekida vođena ok, po dostupnim informacijama. Problem je definitivno preuranjen prekid zbog činjenice da se splav nije pronašla.

Idealan obrazac, kaže - ne postoji.

- Ne postoji idealan obrazac. Dapače, uvjeren sam da su kombinirali sve ove tijekom potrage. Ako je potvrđeno da je zrakoplov američke obalne straže sudjelovao/sudjeluje, oni će zasigurno koristiti i ovaj sofisticirani program u suradnji s ostalim snagama.

Na napomenu da se splav strujama mogla vratiti na početnu poziciju, tumači.

- To vam govori koliko je teško iznositi procjene iz naše “pozicije”, pogotovo prateći točkice na Marine traffic programu ili sl. Puno je tu faktora. Ciklon koji je prošao “preko” njih, vrti kao centrifuga. Tako da se njegovim prolaskom splav vrati pod utjecaj prevladavajućih struja i vjetrova uobičajenih za područje. Uopće ne bi bilo nemoguće da se splav pod utjecajem ciklona udaljila, pa opet strujom naknadno vraćena oko početne pozicije - kaže stručnjak pa nastavlja:

Grid mreža područja

- Plus, gotovo sigurno su imali tzv. grid mrežu područja (kvadranata) po kojima su pretraživali. Ako u jednom ne pronađu ništa, idu u drugi tako redom na ogromnom području. Ako u jednom od kvadranata grida ne uočite splav, proći će puno vremena dok se vratite na isti kvadrant opet. Ako se uopće vratite.

Strašno je to složeno sve skupa. Zaista kao da tražite iglu u plastu sijena. Bilo bi zanimljivo vidjeti ukoliko nađu splav, koliko je udaljena i u kojem smjeru u odnosu na prvu pronađenu. Ako je iz satelita viđena splav, bez obzira na ishod priče, to je i definitivna potvrda da je odluka o prekidu bila - preuranjena, tj. da je ovih par dana izgubljeno dragocjeno vrijeme - ispričao je za morski.hr dipl. ing. pomorskog prometa Davor Alujević.