Stručnjak za kolektivne pregovore o većim pravima za članove sindikata: ‘To će postupno ući i u privatni sektor‘

To da članovi reprezentativnih sindikata kroz kolektivne pregovore mogu za sebe ugovoriti veća materijala prava, primjerice za božićnice, uskrsnice ili regres za godišnji, predviđeno je izmjenama Zakona o radu koje su stupile na snagu početkom ove godine, a sindikati javnih i državnih službi prvi su to pravo odlučili iskoristiti u netom pokrenutim pregovorima s državom.

Sociolog sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dragan Bagić napominje kako je to način rješavanja problema "free-ridinga" (hrv. muktašenje) koji je poznat u Europi.

Naime, sindikati u tvrtkama i sektorima pregovaraju i ugovaraju prava za sve zaposlenike, a svi oni nisu članovi sindikata niti sudjeluju u financiranju organizacije i troškova povezanih s pregovorima. Hrvatski model koji je sada uveden je, kaže, preuzet iz njemačkog sustava. Prema tom rješenju, nečlanovi nemaju nikakve financijske obveze prema sindikatu, ali i dalje imaju koristi od kolektivnih ugovora, dok članovi sindikata imaju mogućnost da se izbore za nešto veću korist. Zakon ograničava da to pravo ne može biti veće od dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.

U modelu koji je Hrvatska pokušala uvesti početkom 2000-ih godina, koji je Ustavni sud ukinuo, nečlanovi sindikata su trebali plaćati poseban doprinos, podsjeća Bagić.

Hoće li i sadašnji model nekoga potaknuti da pokrene pitanje ustavnosti, budući da je u raspravi o njemu bilo dosta povike protiv? Moguće, budući da ni svi članovi sindikata nemaju mogućnost ostvarenja dodatnih prava. To se odnosi na tzv. nereprezentativne sindikate koji ne sudjeluju u kolektivnim pregovorima (iako su pokriveni kolektivnim ugovorima), a to se, primjerice, u slučaju javnih i državnih službi, odnosi na sindikate pravosudne policije, porezne uprave i carine i još neke druge.

Budući da je država donijela izmjene ZOR-a, za očekivati je da će neka dodatna prava za članove sindikata biti realizirana, ali tek treba vidjeti u kojem iznosu.

Što se tiče uskrsnice, koja bi za nečlanove bila 100 eura, a za članove 200 eura, Bagić smatra da taj zahtjev nije pretjeran, računajući to s obzirom na iznos prosječne plaće i članarinu od oko jedan posto plaće. Također, on naglašava kako je uskrsnica zapravo novost koju sindikati traže za sve zaposlene u javnim i državnim službama.

"Može se očekivati da će pravo na veća materijalna prava članova sindikata postupno početi primjenjivati i privatni sektor", smatra Bagić.

Na našu primjedbu da je dio poslodavaca već u raspravi oko izmjena ZOR-a najavio kako im ne pada na pamet da dijele radnike na one koji su u sindikatu i one koji nisu te da neće potpisivati takve kolektivne ugovore, Bagić kaže da to poslodavci i ne moraju raditi. Hoće li, to dijelom ovisi i o pritisku koji sindikat na njih može izvršiti.

"Što će biti u privatnom sektoru tek ćemo vidjeti jer je u pitanju novo pravo. Oni privatni poslodavci koji to rješenje nisu skloni prihvatiti smatraju da bi, uvjetno rečeno, time jačali sindikat, odnosno da bi oni radnici koji nisu članovi sindikata dobili motiv da se učlane", tumači Bagić.