Premijer Zoran Milanović i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović - to je već dobro poznato - snažno se razilaze kad je riječ o održavanju vojne parade 5. kolovoza u Zagrebu u povodu obilježavanja 20. godišnjice akcije Oluja. U pitanju su mirnodopske ingerencije nad Hrvatskom vojskom, i dok premijer Zoran Milanović i ministar obrane Ante Kotromanović smatraju da u miru Vlada upravlja Oružanim snagama, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tvrdi da je ona vrhovna zapovjednica Oružanih snaga i u ratu i u miru te da ima pravo spriječiti održavanje pobjedničke parade u Zagrebu.
Nadzor nad vojskom
U članku 100 Ustava Republike Hrvatske stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske i da na temelju odluke Hrvatskog sabora objavljuje rat i zaključuje mir. U članku 7 Ustava, međutim, stoji da se obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad vojskom uređuju Ustavom i zakonom.
Sadašnji Zakon o obrani koji je na snazi od srpnja 2013. jasno je razdvojio zapovijedanje vojskom u ratnim i mirnodopskim uvjetima. Dok u ratnim uvjetima i stanju neposredne ratne opasnosti odluku o upotrebi Oružanih snaga prema tom Zakonu donosi predsjednik države, odluku o korištenju Oružanih snaga u mirnodopskim uvjetima, kao što su akcije spašavanja i ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda, prema članku 58. toga zakona, donosi ministar obrane, dakle Vlada. Predsjednica se dakle izravno poziva na odredbu iz 100. članka Ustava, dok se ministar obrane Kotromanović poziva na 58. članak Zakona o obrani iz srpnja 2013. godine.
Ovlasti u ratu i miru
Pokušali smo o ovoj temi dobiti mišljenje nekog od eksperata, sveučilišnih profesora ustavnog prava. Đorđe Gardašević, docent na katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, kaže: - Predsjednik Republike je prema Ustavu vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, a to znači da tu ovlast ima i u ratu i u miru. Članak 7 Ustava, doduše, propisuje da se obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad vojskom osim Ustavom uređuju i zakonom, ali to ne dovodi u pitanje ustavnu odredbu u kojoj jasno stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Dakle, ako se predsjednica kao vrhovna zapovjednica Oružanih snaga u ovoj konkretnoj situaciji održavanja vojne parade zainati i izda zapovijed o njezinu neodržavanju u Zagrebu, ona tu paradu može blokirati. Njezina je ustavna ovlast zapovijedanje Oružanim snagama i dokle god ta ovlast stoji u Ustavu, nje se treba i pridržavati - jasan je Gardašević. Ustav, pojašnjava, jasno propisuje situacije u kojima predsjednik države za upotrebu Oružanih snaga mora tražiti suglasnost premijera, kao što je primjerice situacija neposredne ratne ugroženosti. To su, ističe, situacije kad nije riječ o običnoj mirnodopskoj vojnoj paradi, već o puno ozbiljnijoj stvari, pa Ustav propisuje da je predsjednik ne može donijeti sam. - Državna tijela moraju se pridržavati onoga što piše u Ustavu - rekao je Gardašević.
Ustavne promjene 2000.
Nakon ustavnih promjena 2000., temeljem kojih je Hrvatska napustila dotadašnji polupredsjednički i prešla na parlamentarni sustav, dva se puta donosio Zakon o obrani. Taj zakon, uz ostalo, regulira i upravljanje i zapovijedanje Oružanim snagama. Prvi je donesen 2002. godine, u vrijeme predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana, a drugi koji je danas na snazi izglasan je 2013., u vrijeme predsjednika Ive Josipovića i aktualne Milanovićeve Vlade. Njegovo donošenje, međutim, nije prošlo bez trzavica na relaciji Vlada - predsjednik, jer se i Josipović protivio odredbama koje zapovijedanje vojskom u mirnodopskim uvjetima stavljaju u isključivu nadležnost Vlade.
Trzavice su, međutim, ostale u sferi nejavne komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora. Pri donošenju novog zakona o obrani u Milanovićevoj su se Vladi vodili načelom da Ustav razlikuje tri stanja: stanje mira, stanje rata te stanje neposredne ratne opasnosti, te da Zakon o obrani mora jasno razraditi ovlasti zapovijedanja Oružanim snagama u sva tri stanja koje predviđa Ustav.
- Ministar obrane je taj koji u mirnodopskim uvjetima ima fiskalnu odgovornost za proračun MORH-a. Zato je nelogično da predsjednik države odlučuje o aktivnostima koje se financiraju iz proračuna MORH-a i za koje pred državnom revizijom i Saborom odgovara ministar - argumenti su koje navodi izvor iz Vlade.
U ljeto 2013. prilikom glasovanja o Zakonu o obrani, koji iz Ureda predsjednice danas žestoko osporavaju, niti jedan zastupnik HDZ-a nije digao ruku protiv njegova donošenja. Iz te stranke nitko nije niti pokrenuo postupak ocjene njegove ustavnosti.
Josipović: Kolinda je zapovjednica; Mesić: Ne, naređuje Vlada
Sukobi na relaciji predsjednica - premijer već su uobičajeni i nikoga ne iznenađuju, no pitanje tko u miru zapovijeda Oružanim snagama uspjelo je u zadnja 24 sata podijeliti i dvojicu bivših hrvatskih predsjednika. I to tako da Ivo Josipović podržava Kolindu Grabar-Kitarović, a Stipe Mesić je stao na stranu Zorana Milanovića.
Josipović se u nedjelju u izjavi za HTV izjasnio u korist predsjednice. - Ustav je tu prilično jasan i postavlja predsjednicu kao vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga. I zakonima se razrađuju detalji, oni ne bi smjeli umanjivati ulogu predsjednice kao vrhovnog zapovjednika, ali mogu postavljati određene uvjete - rekao je.
Drukčiji stav ima Stipe Mesić i zastupa stajalište identično Vladinu. - Zapovjedni lanac je takav da predsjednik zapovijeda vojskom u ratu, a u miru to radi Vlada preko Glavnog stožera i načelnika GS-a. Neću komentirati Josipovića jer nisam vidio njegovu izjavu, ali kad je riječ o zapovijedanju u mirnodopskim uvjetima, ponovit ću da zakonski propisi određuju da je nadležna Vlada, sve dok ne dođe do rata. Dok sam bio predsjednik, uvijek sam se pokušavao dogovoriti s tadašnjim vladama, a svi smo poštovali zakone - pojasnio je.
Zakon o obrani
U subotu je Ante Kotromanović izjavio da u ratu načelnik GS-a prima i provodi odluke predsjednika, a u mirnodopskim uvjetima odluke Vlade. Kad se radi o legislativi, izmjenama Zakona o obrani iz 2013. smanjene su predsjedničke ovlasti u upravljanju HV-om u mirnodopskim situacijama. Članak 58 Zakona o obrani konkretniji je i kaže da o korištenju OS-a odlučuje Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama Zakona. Uopće se ne spominje institucija predsjednika. No, u Ustavu u članku 100 navodi se da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik OS-a te da na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zaključuje mir i na tu odredbu pozivaju se K. Grabar-Kitarović i Josipović. (R. Bajruši)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....