STRUKA 'Nasilnicima treba pomoći'; UČITELJI 'Dokle ih treba trpiti, dok netko ne izgubi život?'

Protivljenje struke i olakšanje u zbornicama – to bi ukratko bile reakcije na najnoviji nacrt izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju, a vezano uz prijedlog da se učenicima koji su iz srednjih škola izbačeni zbog teških oblika nasilničkog ponašanja više ne dopusti polaganje razrednih ispita te gube status redovitih učenika, piše Slobodna Dalmacija .

Time im je, kako je “Slobodna” prva pisala, zapravo onemogućen nastavak školovanja. Osim te oštre mjere, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta predložilo je postroženje i ostalih pedagoških mjera, primjerice, jedna od najtežih kazni u osnovnoj školi – strogi ukor prenosit će se iz razreda u razred, sve do kraja osnovnoškolskog obrazovanja (međutim, neće se prenositi u srednju školu).

U srednjim školama “prenosiva” će biti mjera opomena pred isključenje, koja će vrijediti sve do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Dosad su te mjere važile samo za tekuću školsku godinu.

Nakon što smo o nekim mjerama koje se predlažu najnovijim izmjenama zakona već pisali, Ministarstvo obrazovanja nacrt izmjena zakona poslalo je u petak na javnu raspravu, koja će se provoditi do 4. listopada.

Struka, međutim, kada je riječ o pooštravanju pedagoških mjera negoduje:

- Nisam pobornik restriktivnih mjera, sve dok nismo iscrpili mjere prevencije. Zašto predložene sankcije nisu pratile i mjere pomoći učenicima s problemima u ponašanju? Jesu li se prilikom izrade izmjena zakona konzultirala učenička vijeća? - pita prof. dr. Zlatko Miliša, pedagog osječkoga Filozofskog fakulteta.

Tjelesni napad

On ističe kako djevojčice i dječaci koji iskazuju nasilničko ponašanje uglavnom i sami imaju problem u kući i obitelji i nad njima je izvršeno nasilje.

- Možemo li ih kažnjavati ako nismo donijeli mjere kako im pomoći? - kaže prof. dr. Miliša. On poziva i da se definira što je to teško nasilničko ponašanje.

- Je li to samo tjelesni napad? Danas poznajemo i teške oblike psihičkog zlostavljanja učenika i nastavnika, cyberbullying... Sve to zahtijeva ozbiljan pristup, same mjere kažnjavanja mogle bi se pokazati kontraproduktivnima - upozorava profesor Miliša.

- Na prvi pogled moglo bi se učiniti da izbacivanje iz škola nasilnih učenika u nekim slučajevima može biti dobro rješenje. Međutim, to je dvosjekli mač. Moramo se pitati jesmo li prije te mjere učinili sve što je trebalo - komentira prof. dr. Mirjana Nazor, splitska psihologinja.

Dok je lagana vatrica, pravimo se da ništa ne vidimo, a kada bukne požar, tek onda ga krećemo gasiti, kaže ona slikovito:

- Bojim se da i mjerodavne službe u školama nisu katkada na razini zadatka, a često se i nastavnici ne znaju nositi s različitim oblicima nasilja. Zapitajmo se koliko je odgojna komponenta u našim školama zanemarena, a prevencija “šepa” - kaže prof. Nazor.

Ima li granica?!

- Ne bih potpuno zatvorila vrata škola nasilnim učenicima. Slažem se da, ako je neko dijete napravilo strašan čin, treba biti udaljeno iz škole. Ali, moramo naći opciju koja će mu omogućiti završetak školovanja. U slučaju te djece zakazalo je društvo, roditelji, mora postojati način da im se pruži nova šansa - smatra socijalna pedagoginja Alma Rovis Brandić.

Zasad, kaže, čini se da bi u slučaju izbacivanja iz škola jedini način da ta djeca nastave obrazovanje bilo – pohađanje večernje škole, koja se plaća.

- Vjerujte, nastavnicima je voda došla do grla. Dokle trebamo tolerirati nasilnike - dok netko ne izgubi život? Gdje je ta granica? - pita se Sanja Lukić, nastavnica kemije i predsjednica Udruge “Nastavnici organizirano”.

Ta je udruga već tražila postroženje mjera za učenike nasilnike, pa ovu odluku Ministarstva pozdravljaju.

- Nasilničko ponašanje pojedinih učenika prešlo je u anarhiju, nastava je neodrživa, trpe i drugi učenici i nastavnici. Trenutačno požar bukti na svim poljima, da bismo to spriječili treba uvesti stroge mjere, pa i po cijenu prekida školovanja. Bojim se da će učitelji početi dizati tužbe za nasilje na radnom mjestu - prenosi glas prosvjetara Sanja Lukić.