Koksara iz Bakra odlukom Vlade RH ne proizvodi koks još od 4. rujna 1994. i već tada su se počeli kovati planovi za sanaciju tvorničkih postrojenja čija je konkretizacija krenula nakon četiri godine, 1998.
Osnovana je tvrtka Koksar d.o.o. koja je koksaru trebala pospremiti u ropotarnicu povijesti, odnosno očistiti što se očistiti dade i na koncu ugasiti samu sebe.
Kako su izvukli novac
Međutim, punih 19 godina kasnije i uz potrošenih 350 milijuna kuna državnog novca sanacija još nije dovršena! A kada bi Koksar d.o.o. konačno mogla biti likvidirana i prostor očišćen od ostataka industrije koja je gotovo nepovratno uništila bogomdani zaljev, za sada se ne može prognozirati!
U međuvremenu, na čelu poduzeća smijenilo se nekoliko direktora i uprava postavljanih uglavnom po političkom ključu, a sanacija je nakon mandata Vinka Mladinea koji je bio predsjednik Nadzornog odbora čak postala predmetom USKOK-ove istrage.
Početni troškovi sanacije koksare i terena 1998. stručno i kvalificirano povjerenstvo procijenilo je na 12 milijuna kuna, a do 2009. popeli su se na vrtoglavih 47 milijuna kuna. Još 2007. bili su na 30 milijuna, a javna se nabava do tada relativno uredno provodila.
No u sljedeće dvije godine tvrtki je dozvoljeno sklapati poslove direktnom pogodbom pa se znalo događati da se jedan zid od 30 metara gradi dva puta i košta 264.000 kuna.
Direktor iz HNS-a
Međutim, ako i ostavimo po strani moguće malverzacije, Koksar d.o.o., u stopostotnom vlasništvu države, ostaje primjer neracionalnog trošenja državnog novca i nepotrebnog opterećenja proračuna. Tvrtka je u zadnja dva desetljeća i u HDZ-ovu i u koalicijskom mandatu bila solidan poligon za uhljebljivanje stranačkih ljudi. U sadašnjoj fazi na čelu joj je HNS-ov kadar Željko Grujičić.
Vlada koju vodi koalicija SDP i HNS za ovu je godinu koksari dodijelila pola milijuna kuna! Taj dio nije namijenjen za sanaciju već za održavanje hladnih pogona! Koksar d.o.o. ima petero zaposlenih plus spremačicu na pola radnog vremena, a firma generira same gubitke!
Mjesečni prihodi Koksare d.o.o. prosječno su 50.000 kuna, a budući da su rashodi 200.0000, generiraju mjesečne gubitke od oko 150.0000 kuna. Prema nalazu revizije i pismenom izvješću iz 2011., dug prema državi iznosio je 260,3 milijuna kuna, a na osnovi dosadašnjih ulaganja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te državnih institucija ovaj iznos premašuje 300 milijuna kuna.
Današnje dugovanje Ministarstvu gospodarstva procjenjuje se na 305 milijuna kuna, a Fondu su dužni još 47,7 milijuna kuna, što znači da je Koksara u zadnjih 19 godina iz proračuna isisala ravnih 352,7 milijuna kuna.
Nakon što je 2005. srušen 250 metara visok dimnjak, dugogodišnji zloglasni simbol koksare čije je uklanjanje koštalo 9,4 milijuna kuna plus PDV, počeo se nazirati kraj sanacije koji je bio predviđan za 2009.
No obistinile su se crne slutnje i sanacija je u konačnici potrajala dulje nego što je tvornica uopće radila. Za sada, gledano u godinama, vodi 19:16 i razlika, po svemu sudeći, ima tendenciju povećanja.
Nemaju rezultata
Velika većina objekata srušena je do 2000., a tijekom 2010. u potpunosti je dovršeno rušenje svih objekata bivše tvornice koji su služili proizvodnji koksa, kao i sanacija platoa na kojem se nalazilo kemijsko postrojenje.
Preostalo je još samo čišćenje katrana koji se kroz tlo nataložio na morsko dno ispred bivše kemijske sekcije, kao i demontaža cijevi podmorskog tunela koji je služio za transport ugljena s jedne na drugu obalu Bakarskog zaljeva, ali u ovom trenutku nema naznaka kada bi to trebalo biti završeno.
Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić smatra da tvrtka u ovom obliku u kojem danas funkcionira ničime ne opravdava postojanje već samo siše proračunski novac.
- Koksar d.o.o. je tvrtka bez ikakve svrhe. Jedini njen zadatak trebao bi biti sanacija podmorja. Ona ga, međutim, ne provodi - kaže Klarić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....