Suci biraju sedam članova Državnog sudbenog vijeća, na ove izbore pravo ima izaći svih 1652 sudaca

Na svim sudovima u Hrvatskoj u utorak su od 8 do 16 sati bile postavljene biračke kutije - suci su čitav dan birali sedam svojih članova u Državno sudbeno vijeće (DSV). Izabrana sedmorica u novom sazivu DSV-a, koja će dužnost preuzeti početkom ožujka 2023., odlučivat će iduće četiri godine o imenovanju i napredovanju sudaca, njihovoj stegovnoj odgovornosti, a kroz imovinske kartice trebali bi nadzirati i njihovo imovinsko stanje.

Na ove izbore pravo ima izaći svih 1652 sudaca, koliko ih u ovom trenutku ima u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da se od sedam sadašnjih članova DSV-a iz sudačkih redova čak četvero bore za još jedan mandat u tom tijelu. Zakon im, naime, dopušta da u DSV mogu biti birani najviše dva puta. Tako se od sadašnjih članova DSV-a za novi mandat bore Darko Milković, sudac Vrhovnog suda koji je ujedno predsjednik DSV-a u ovom mandatu, zatim sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Lidija Vidjak, sudac Županijskog suda u Bjelovaru Antun Dominko i sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu Goran Goluža.

Jedan od njih, bjelovarski sudac Antun Dominko, ima stopostotne izglede osvojiti još jedan mandat jer je u svojoj grupi sudova jedini kandidat i nema konkurencije.

DSV ima ukupno 11 članova - dvojicu saborskih zastupnika, dvoje sveučilišnih profesora prava i sedam sudaca, što znači da suci u tom tijelu čine većinu i imaju odlučujući utjecaj na njegove odluke.

Sistem po kojem suci biraju sedam svojih predstavnika u DSV je takav da ne mogu svi suci glasati za sve sudačke kandidate. Korpus od ukupno 1652 sudaca podijeljen je, uvjetno rečeno, u šest "izbornih jedinica".

Jednu izbornu jedinicu čine suci Vrhovnog suda. Iako je njihova najmanja (vrhovnih sudaca ima 34), u DSV biraju dva kandidata. Na tom je sudu na ovim izborima i najveća konkurencija jer čak četiri kandidata žele u DSV. Uz već spomenutog suca Darka Milkovića natječe se još troje sudaca Vrhovnog suda: kazneni sudac Damir Kos te građanski suci Marina Paulić i Ante Perkušić.

Drugu izbornu jedinicu čine suci četiriju visokih sudova: Visokog upravnog, Visokog trgovačkog, Visokog kaznenog i Visokog prekršajnog suda. S tih sudova za članstvo u DSV-u kandidiralo se ukupno troje sudaca: sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić, njezina kolegica s istoga suda Evelina Čolović Tomić te sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić. U DSV će biti izabran samo jedan kandidat - onaj čije ime zaokruži najviše sudaca četiriju visokih sudova koji u zbroju imaju 81 suca.

Zanimljivo je da je samo jedan od svih sudačkih kandidata koji se bore za članstvo u DSV-u, Ivan Turudić, na sam dan izbora, u utorak ujutro, imao javni nastup na N1 Televiziji u kojem je, uz ostalo, govorio o izborima u DSV, što je među sucima shvaćeno i kao vođenje kampanje na dan izbora.

Suci županijskih sudova, kojih je u Hrvatskoj 344, biraju u DSV tri predstavnika. Županijski sudovi su za potrebe ovih izbora podijeljeni u tri zasebne izborne jedinice, a svaka od njih bira po jednog člana DSV-a. Jednu čine županijski sudovi Dalmacije, Primorja i Istre i u njoj je konkurencija najveća. Za jedno mjesto u DSV-u iz te se jedinice natječe četvero sudaca: Ivona Rupić, Ivan Tironi i Vladimir Živaljić sa splitskog Županijskog suda te Ljudevit Zoričić sa Županijskog suda u Šibeniku. Drugu jedinicu čine županijski sudovi u Zagrebu, Velikoj Gorici i Sisku, na kojima se za jedno mjesto u DSV-u bori dvoje kandidata: sadašnja članica DSV-a, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Lidija Vidjak i sudac sisačkog Županijskog suda Predrag Jovanović. Treću izbornu jedinicu čine suci Županijskih sudova iz Karlovca, Varaždina, Bjelovara, Slavonskog Broda, Vukovara i Osijeka, i na njima se za DSV natječe samo jedan kandidat, već spomenuti bjelovarski sudac i sadašnji član DSV-a Antun Dominko, koji će sasvim izvjesno osvojiti i drugi mandat.

Zasebnu izbornu jedinicu čine prvostupanjski suci koji su i najbrojniji - u ovom trenutku ih ima 1171 i čine 71 posto ukupnog broja sudaca u Hrvatskoj. Unatoč tome, biraju samo jednog kandidata u DSV. Konkurencija za to mjesto, međutim, i nije velika. Iz mase prvostupanjskih sudaca za DSV ih se na ovim izborima kandidiralo tek dvoje: dosadašnji član DSV-a, sudac Općinskog građanskog suda u Zagrebu Goran Goluža i njegova kolegica s istoga suda Silvija Sunčana Stubičar.

Službeni rezultati izbora u najboljem će slučaju biti objavljeni tek nakon isteka 48-satnog roka u kojem nezadovoljni kandidati mogu podnositi prigovore i žalbe na izborni proces.

Kampanja sedam članova DSV-a koji se biraju iz sudačkih redova nije lišena tihog lobiranja po sudovima i bitkama pojedinih sudačkih "klanova" za izbor "svog čovjeka" u DSV. To ne čudi ako se ima na umu da je riječ o tijelu koje odlučuje o imenovanju i napredovanju sudaca i njihovoj stegovnoj odgovornosti te da upravo suci u tom tijelu imaju presudnu većinu.

Zahtjev da se samim sucima osigura presudan utjecaj na izbor članova DSV-a i to pod egidom uklanjanja političkih utjecaja na pravosuđe, bio je jedan od najtvrđih zahtjeva Europske komisije u vrijeme hrvatskih pristupnih pregovora s EU. Jedan od briselskih uvjeta za zaključenje pregovora bilo je i donošenje sadašnjeg Zakona o DSV-u koji propisuje da članove DSV-a iz sudačkih redova, tajnim glasanjem, biraju sami suci.

Sve do 2011. suce je u DSV birao Sabor, dakle politika. Međutim, nakon desetljeća primjene ovog modela sve su glasniji prigovori, pa čak i iz redova pravne struke, da je Državno sudbeno vijeće čiju većinu biraju sami suci doveo do autarkičnosti i zatvorenosti sudačke struke, nemogućnosti da za suce budu imenovani vrsni pravnici koji nisu sudski savjetnici te da je šira društvena zajednica izgubila svaku mogućnost utjecaja na sudbenu vlast.