ZAGREB - Ivan Šuker, popredsjednik za gospodarstvo i ministar financija, navodno je ovih dana svojim kolegama iz Vlade poslao neželjenu poštu: iznos za koji moraju rezati proračun svog ministarstva uoči kasnoljetnog rebalansa.
Naime, Vlada užurbano radi na rebalansu zbog kojega bi Sabor mogao biti ranije pozvan na zasjedanje, već krajem kolovoza ili početkom rujna. Cilj je smanjiti rashode za jednu do dvije milijarde kuna. U Vladinim krugovima šuškaju da se proračun jako slabo puni i da je upitna jesenska isplata mirovina, jer su prihodi od doprinosa pali zbog smanjenja zaposlenosti i rezanja plaća.
Smanjenje rashoda ovoga puta cilja na socijalna davanja te, bude li političke volje, mirovine i plaće, kao i više otkaza u državnoj upravi.
- Na potrošnji ministarstava više nema prostora za velike rezove, pa ostaju samo tri područja - socijala, mirovine i plaće - otkriva jedan sugovornik iz Vladinih krugova.
Veća ušteda - niže kamate
Dodaje kako su rezovi u tim područjima bitni i zbog vjerodostojnosti hrvatske fiskalne politike. Naime, Šuker se na jesen ponovno planira zadužiti na međunarodnom tržištu, a kupcima obveznica mora pokazati kako se provode reforme. Ne bude li potrošnja srezana za jednu ili dvije milijarde kuna, Hrvatska će za novu emisiju obveznica morati platiti kamatu još višu od 6,5 posto, koliko je platila sada.
Kao najveće gubitnike nove proračunske konstrukcije u Banskim dvorima spominju ministarstva zdravstva, školstva i infrastrukture, odnosno ministre Darka Milinovića, Radovana Fuchsa i Božidara Kalmetu, što bi moglo proizvesti i političke probleme, jer su dvojica od njih jaki igrači na stranačkoj i političkoj sceni.
Spominju se i rezovi u Ministarstvu poljoprivrede, koje bi navodno moglo ostati bez 127 milijuna kuna. U tom nam je ministarstvu potvrđeno da neće dirati u poticaje, već da će tu uštedu ostvariti rezanjem drugih stavki.
Jedan drugi ministar nam se požalio da mu Vlada više nema gdje uzeti jer su u dvije godine njegovom resoru već uzeli stotine milijuna kuna.
Deficit proračuna 6,5 posto?
- Ovo je izgubljena godina, komentira najavu rebalansa Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu te retorički pita: Što se može učiniti tri mjeseca prije kraja godine? Grčić smatra da će ovogodišnji proračunski deficit iznositi 6 do 6,5 posto BDP-a jer rastu kamate na kredite, rashodi za nezaposlene i mirovine, stižu na naplatu jamstva za brodogradnju, a istodobno padaju prihodi od poreza i doprinosa.
- Vladu čeka ozbiljna procjena: da li zbog izbora 2011. i dalje odgađati reforme i to odgađanje financirati novim zaduživanjem ili poduzeti odlučne mjere, zaključuje Grčić.
Kritične točke:
- PDV - Da je potrošnja ostala na lanjskoj razini, prihodi od uvećanog PDV-a bi u prvih 6 mjeseci trebali biti 4,35 posto viši,a ne samo 1,7
- Prihodi od doprinosa - Zbog pada zaposlenosti i rasta nezaposlenosti prihodi od doprinosa padaju pa proračun mora sve više iz poreza davati za isplatu mirovina
- Državna jamstva - Prijeti naplata 2,5 do 3 milijarde kuna jamstava za brodogradnju (stranih, dok bi se domaća mogla reprogramirati)
- Rast mirovina - Svi koji još mogu žele u prijevremenu mirovinu po starom zakonu pa je u prvih 6 mjeseci 4129 mladih umirovljenika više nego u isto vrijeme lani
Dugoročno, morali bismo skinuti šest milijardi kuna
Hoće li rebalans biti kozmetički ili pravi, tek trebaju odlučiti koalicijski partneri. Ozbiljnije zahvaćanje u proračunske rashode moguće je samo ako je Vlada spremna zahvatiti u stečena prava, odnosno plaće i naknade kućanstvima (mirovine, zdravstvo, porodiljne naknade, dječji doplatak, naknade za zaposlene), koji iznose 86,5 milijardi kuna ili gotovo 80 posto proračuna.
Prema svemu sudeći, Vlada bi uz novi prijedlog proračuna za ovu godinu mogla donijeti i više zakonskih prijedloga koji zadiru u stečena prava, a to se ponajprije odnosi na novi Zakon o mirovinskom osiguranju.
On bi trebao strože sankcionirati raniji odlazak u mirovinu (umjesto devetpostotnog umanjenja, sad bi mirovina mogla biti maksimalno smanjena za 20 posto), ukinuti neke povlaštene kategorije te postupno produljiti dob umirovljenja za žene na 65 godina tijekom idućih deset godina. Stavljanje naglaska na donošenje zakona kojima će se dugoročno riješiti problem velikih izdataka pristup je koji podržavaju i brojni ekonomisti. Kako je ovih dana rekla Sanja Madžarević-Šujster iz Svjetske banke, primarni cilj trebao bi biti provođenje strukturnih reformi, osobito u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, što bi za rezultat imalo dugoročno smanjenje proračunskih izdataka.
Iako se od rebalansa ne očekuje da odmah donese radikalne uštede, Svjetska banka procjenjuje da bi reforme u konačnici trebale biti “teže” od dva posto BDP-a (najmanje šest milijardi kuna). Tu je procjenu nedavno iznijela i Sandra Švaljek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta. ( M. Klepo)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....