'SUMNJAM DA JE ZADRANIN PITAO BRAZILCA ZA SPOLNU ORIJENTACIJU' Šefica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK: 'Možda su i Brazilci imali neki interes'

1. Što ste pomislili kada ste vidjeli vijest da je turistu iz Brazila otkazan najam apartmana u Zadru jer je homoseksualac?

- Na prvu sam pomislila kako se neki ljudi ne bi trebali baviti ovim poslom jer domaćin i homofob nikako ne idu zajedno. Još jedan oksimoron na hrvatski način. No isto tako baš nije jasno zašto je gost imao potrebu otkrivati svoju spolnu orijentaciju, jer sumnjam da ga je Zadranin to pitao.

Možda su i Brazilci tu imali neki interes, jer svega se nagledamo u našem poslu. Gosti se znaju lažno predstavljati i odglumiti da su im ukradeni dokumenti ne bi li dobili besplatni smještaj ili namjerno izazvati neki incident s istim ciljem. Treba pričekati što će utvrditi istraga i hoće li vlasnik temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije morati snositi dodatne posljedice.

2. U medijskoj raspravi o tom slučaju ispalo je da su Hrvati homofobni. No, brazilski gay par najavljuje da će ipak doći u Hrvatsku. Vi ste predsjednica zajednice obiteljskog turizma pri HGK. Jeste li razmišljali da im netko ipak javno osigura smještaj kako bi se negativan imidž popravio?

- Mislim da jedna lastavica ne čini proljeće i da ne treba generalizirati na temelju ovog slučaja. S druge strane dolazimo do pitanja privatnog vlasništva jer nositelji rješenja o kategorizaciji sami odlučuju koga će ugostiti. Tu opet treba razlučiti što je diskriminacija, a što posljedica nekog lošeg iskustva, kada ste primjerice ugostili navijače koji su vam razbili stol ili obitelj sa psom koji je izgrizao kauč. No i to se sve može iskomunicirati puno galantnije od objašnjenja ‘otkažite rezervaciju jer ne primamo gay goste’.

3. U polemici oko slučaja javljaju se drugi iznajmljivači koji također ne žele takve parove u svojim apartmanima. Je li to pitanje regulirano kakvim pravilima?

- Kada bi se propisivalo da je vlasnik dužan ugostiti svakoga bez obzira na njegovu rasnu ili etničku pripadnost, zdravstveno stanje ili spolnu orijentaciju, to bi bilo na razini objašnjavanja kako je iza svakog gosta potrebno zamijeniti plahte ili oprati podove što se moglo čuti kod najave izmjena novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Za to postoji Zakon o suzbijanju diskriminacije. Danas u eri digitalne tehnologije i inspektori na terenu postaju suvišni jer glavni kontrolor (p)ostaje gost koji samo jednim negativnim komentarom može nanijeti puno veću štetu od inspektorske kazne. Zadarski slučaj to najbolje oslikava.

4. Sin vlasnika apartmana kaže kako su imali negativna iskustva s prijašnjim gay parom. Mogu li oni na svom oglasu istaknuti “no gay friendly”?

- Mislim da im takav oglas na većini OTA platformi ne bi prošao, jer na sreću živimo u dobu gdje se diskriminacija po bilo kojoj osnovi sve glasnije osuđuje.

5. Razmišlja li se u novoj kategorizaciji i o onima koji ne žele djecu ili životinje, koji ističu vjerske simbole, itd?

- Opet se vraćamo na priču što čini dobrog domaćina, po čemu je Hrvatska itekako prepoznata u svijetu. Osobno smatram da je isticanje bilo kakvih vjerskih obilježja nepotrebno jer primamo goste iz čitavog svijeta, pa bi isticanje obilježja jedne vjeroispovijesti moglo uvrijediti članove neke druge. Uostalom, simbol na zidu nije dokaz ljudskih vrijednosti i dobrog domaćinstva.

6. Kako bi trebala izgledati ta rekategorizacija, koji su najniži, a koji najviši standardi?

- Naša Zajednica obiteljskog turizma već se dugo zalaže da bi država trebala fleksibilno utvrđivati MTU u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem dok bi se struka trebala baviti specijalizacijom ponude i brendiranjem. Gostu je od broja zvjezdica puno važnije je li neki kapacitet family ili bike friendly i može li zadovoljiti njegove specifične interese.

7. U Hrvatskoj ima više od 92 tisuće registriranih apartmana. Kako to da tako veliki ulagači u razvoj nemaju povoljne državne kredite?

- Rekategorizacija ima smisla ako će država pomoći vlasnicima objekata kod podizanja kvalitete, a ne im samo nametnuti nove uvjete koje mnogi ne mogu ispoštovati jer zahtijevaju prilična ulaganja. To bi se sada trebalo promijeniti najavom povoljnih kredita HBOR-a.

8. U ovoj sezoni podbacili su hoteli i kampovi. Što kažu podaci za apartmane?

- Tijekom srpnja polovica prometa ostvarena je u obiteljskom smještaju, a potom slijede kampovi (22%) te hoteli (19%). Dolazaka je 1,46% više, a noćenja 4,41% više nego u srpnju 2017.

9. Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti neće biti dozvoljeno posluživanje hrane. Kako riješiti taj problem?

- Ovdje se radi o jednostavnim objektima koji ne pružaju ‘à la carte’ već osnovnu uslugu doručka i večere na bazi dnevnog jelovnika. Njihovi gosti žele iz prve ruke osjetiti kulturu i običaje lokaliteta, uz direktan kontakt s domaćinima uživati u autohtonim delicijama te će vjerojatnije izabrati susjednu državu nego obližnji hotel ako ne nađu odgovarajuću ponudu obiteljskog smještaja s uslugom obroka.

10. Imate osobno iskustvo sa svojim Studijom Kairos u Zagrebu. Sada kada ste blizu onih koji odlučuju o turizmu, jeste li shvatili zašto često nemaju razumijevanja za malog iznajmljivača?

- U javnosti se prečesto stvara kriva slika kako iznajmljivači zarađuju milijune dok statistika govori da je prosječni godišnji prihod po domaćinstvu 50.000 kn. Nadalje, ova djelatnost upošljava 350.000 ljudi pa smatram da bi javni sektor na ovaj dio aktivne ekonomije trebao gledati prijateljski i partnerski, jer govorimo o domaćem stanovništvu koje je odlučilo ostati na svojoj zemlji i živjeti od svoje nekretnine dok istovremeno gleda susjeda kako odnosi svoj život negdje u Njemačku ili Irsku.