KOMPROMITIRANI PODACI?

Sumnjivi popis stanovništva: ‘Nepoznate narodnosti‘ je oko 27.000 građana, 190.000 ih se izjasnilo kao ‘ostali kršćani‘

Struka je razočarana nejasnim rezultatima i šutnjom Državnog zavoda za statistiku


Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković

 Ronald Goršić/Cropix

Službena objava podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS), prvenstveno onih koji se odnose na narodnost i vjeru stanovnika Hrvatske, dovela je do sumnje u valjanost pojedinih rezultata na razini općina i gradova, ali i ukupnih rezultata Popisa stanovništva objavljenih u četvrtak.

Niz znanstvenika iz struke s kojima smo razgovarali potvrđuju kako u rezultatima ima nejasnoća koje bi iz DZS-a morali obrazložiti, poput famoznog skoka broja građana koji su se izjasnili kao "ostali kršćani". S 12.900 koliko ih je bilo 2011. ta je kategorija narasla na gotovo 190 tisuća. S druge strane, rezultati u kategoriji "stanovništvo prema narodnosti" sadrže niz primjera općina s tradicionalno visokim udjelom Hrvata, a u kojima se prema službenim podacima između desetak i 20 posto ispitanika izjasnilo - "narodnost nepoznata".

Bez obrazloženja

Prema službenim podacima, nepoznatu narodnost imaju 26.862 stanovnika Hrvatske, no sumnju u točnost podataka bude primjeri općina kao što su Slivno, Zmijavci, Promina, Runovići, Kaštelir-Labinci, Desinić, Čaglin i niz drugih. Primjerice, u općini Slivno u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s nešto više od 2000 stanovnika, 73,80 posto njih se izjasnilo kao Hrvati, no 14,66 posto (300 osoba) svedeno je pod "narodnost nepoznata". U dijelu općina koje smo kontaktirali kažu da su im podaci nejasni te najavljuju provjeru.

Unatoč postojanju rubrike "regionalnost", u istarskim Kaštelir-Labincima ispalo je da 19 posto stanovnika ima nepoznatu narodnost.

- Kako je do toga došlo, enigma, doista ne znamo. Je li riječ o popisivačima ili nečemu drugom, vjerujem da ćemo uskoro doznati - rekao nam je Giuliano Vojnović, pročelnik Jedinstvenog upravnog odbora te općine.

Što se dogodilo s Popisom stanovništva?

Znanstvenici upozoravaju da je Popis izrazito važna stvar za zemlju jer o njemu ovise sva ostala istraživanja. Ako nemamo vjerodostojan popis, cijela daljnja statistika je upitna. Javnost je pritom zakinuta za odgovore, s obzirom na izostanak ustaljene prakse da se po ovako bitnim nalazima popisa organizira konferencija za novinare.

Jedna od nejasnoća je i objava dviju tablica s različitim podacima o vjerskoj strukturi stanovništva, a potom povlačenje jedne od njih sa službenih stranica, i to bez obrazloženja.

Isključena stručna javnost

Prema mišljenju Tea Matkovića, znanstvenika s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Popis je još u fazi provedbe uveo više razlika u odnosu na prije provedene popise - od jesenskog termina i provedbe tijekom pandemije, preko digitalnog samopopisivanja, unosa kroz računalo, a ne papir, do dvokratnog produljenja roka prikupljanja zbog izazova u terenskoj provedbi.

- Iako inicijalna objava broja stanovnika po naseljima nije izazvala dvojbe i nepovjerenje u rezultate što se tiče samog broja stanovnika, ovaj val objava o narodnosti i vjeri doveo je do sumnji u valjanost rezultata na razini pojedinih općina i gradova, pa i cijelih kategorija rezultata - kaže Matković.

Prema njegovu mišljenju, u mjesecima koji su protekli od prikupljanja podataka i njihove objave trebali su se osigurati da se eventualne pogreške, koje su prirodan dio tog najzahtjevnijeg statističkog istraživanja, saniraju i korigiraju.

- Rezultati Popisa mogu i trebaju iznenaditi, ali veliko iznenađenje je dobar povod da se ti elementi dodatno provjere prije objave - smatra Matković.

Nažalost, dodaje, dokumentacija o načinu oblikovanja pojedinih kategorija u prikazu na temelju unosa iz upitnika, poput vjeroispovijesti i narodnosti, te o provedenim procesima osiguranja kvalitete nije objavljena uz podatke, odnosno javno dostupna, niti je stručna javnost bila uključena u definiranje tih procesa, osim eventualno Statističkog savjeta RH.

Greške u startu

Demograf Stjepan Šterc tvrdi da je uočio pogreške u samom startu.

- Kada imate Popis stanovništva, morate obaviti probni popis, no nije se išlo ustaljenim modelom. Drugo, kad se formira popisnica, netko je treba recenzirati, a to je struka. Treće, trebalo je formirati savjet za popis stanovništva koji ne čine zaposlenici DZS-a, nego stručnjaci iz područja. Prijašnjih puta to smo imali, a sada ne - tvrdi Šterc.

Prema njegovu mišljenju, cijela je struka izvan Zavoda bila isključena iz procesa Popisa stanovništva.

- Bez obzira na broj godina koji sam nakupio, nikada nisam osjetio ovakav raskorak između politike i struke - zaključuje Šterc kojemu nije jasna pozadina porasta broja građana u kategoriji "ostali kršćani".

Poznavatelji situacije u Zavodu upozoravaju na "unutarnje" probleme u instituciji, poput odlaska niza iskusnih stručnjaka.

- Novog stručnjaka morate obrazovati dvije, tri godine, a s druge strane pitanje je i kakvi su stručnjaci došli u Zavod, pa je pitanje kakvi su mu kapaciteti. Što se tiče povlačenja tablice, svaka promjena statističkih podataka mora biti objavljena u kalendaru uz obrazloženje zašto je povučena, je li došlo do pogreške i ispravka. Javnost to mora znati. Uostalom, tako je prema europskim standardima - upozoravaju znanstvenici.

Rezultati neće utjecati na broj manjinskih zastupnika

Postoji li korelacija između rezultata Popisa koji je pokazao da Hrvatska ima devet posto manje stanovnika nego prije jednog desetljeća i izbornog zakona koji uređuje parlamentarne izbore? U pravilu ima, ali i dalje moguće promjene zakona ovise o političkoj volji.

Ustavni sud je davno zatražio da se sredi situacija kako bi razlike u broju birača iznosile najviše +/- 5 posto, a politolozi su izračunali da su na prošlim izborima postojala golema odstupanja na razini jednog mandata pa je 2020. u IV. izbornoj jedinici 22.328 birača biralo jednog zastupnika, dok je u IX. izbornoj jedinici jednog zastupnika biralo 29.277 birača. Političari nisu poslušali ni ustavne suce niti stručnjake.

Rezultati novog Popisa neće utjecati na broj zastupnika iz redova manjina, jer je to definirano u Ustavu. Ali, kada se radi o izboru 140 zastupnika, prema Goranu Čularu, profesoru na FPZG-a, bilo bi dobro razmisliti o GONG-ovu prijedlogu iz 2014., o uvođenju šest izbornih jedinica u kojima bi se birao različit broj zastupnika, ovisno o broju birača. Sukladno dobrim običajima, novi izborni zakon treba donijeti barem godinu dana prije idućih parlamentarnih izbora, a vidjet ćemo hoće li se to dogoditi. (Robert Bajruši)

Popis je obavljen profesionalno, u skladu sa zakonom

DZS nije odgovorio na konkretne upite, već su jučer poslali reagiranje za medije, u kojem kažu kako su obavljali "sve popisne aktivnosti na stručan i profesionalan način", te da popis nije kompromitiran.

"S obzirom na informacije o vjerodostojnosti podataka Popisa 2021. koje su se pojavile u medijima, čime se narušava kredibilitet i ugled Zavoda u javnosti, smatramo potrebnim reagirati radi cjelovitoga i točnog informiranja javnosti. Vezano za podatke o vjerskoj pripadnosti, u skladu sa Zakonom, propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s Ustavom", pišu.

Dodaju kako su u fazi samostalnog popisivanja osobe slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti, a u fazi terenskog popisivanja popisivač nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti ga komentirati, nego upisati točno onako kako je odgovoreno.

"Podaci o broju katolika odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor "kršćanin/kršćanka". Odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora", tvrde. Tvrde i da niti u jednom trenutku na webu nisu bile dostupne dvije različite tablice o vjerskoj strukturi.

"Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno-analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata", poručuju. (Goran Penić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 15:53