Svaki četvrti poslodavac morao vratiti potpore: Novac dobiven od države uopće nisu uplaćivali radnicima

Poput Igora i Ivana Tropana, vlasnika dubrovačke tvrtke Discovery koje je Općinsko državno odvjetništvo optužilo za zloupotrebu Vladinih potpora namijenjenih održavanju radnih mjesta u vrijeme pandemije, na nezakonit način sredstva je koristio veći broj poslodavaca. Stoga su na kraju bili prisiljeni vratiti novac Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ). Svaki poslodavac kojem je odobren zahtjev ušao je u ugovorni odnos s HZZ-om, koji time "zadržava pravo naknadne revizije zahtjeva i ugovornih obveza poslodavca".

Na temelju dosadašnjih kontrola navedenih ugovora, u Zavodu kažu da je 31.552 poslodavaca "izvršilo povrate" u ukupnom iznosu od 333 milijuna kuna. Za mjere očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, navode, do sada je ukupno isplaćeno 11,95 milijardi kuna za 708.291 radnika zaposlenog kod 115.155 poslodavaca.

Iz toga proizlazi da je čak 27 posto poslodavaca na kraju moralo vratiti odobrene im potpore, ali iznos koji je bio sporan predstavlja tek 2,8 posto sredstava namijenjenih zadržavanju zaposlenih na radnim mjestima. Iz toga proizlazi da su najviše problema s pravilima dodjele potpora imale manje tvrtke koje su potraživale i manje iznose.

Što je tvrtkama predstavljalo najveće probleme u korištenju potpora? Četiri su najčešća razloga zbog kojih su morale vratiti novac, a na prvo mjesto HZZ stavlja to što je utvrdio dvostruko financiranje istog troška, troška plaće radnika, što je protivno propisanom kriteriju svake mjere.

Propisani kriteriji

"Radi se o slučajevima kada su poslodavci za istog radnika za kojeg je isplaćena potpora istodobno koristili javna sredstva drugih davatelja, najčešće bolovanja ili rodiljni dopust na teret HZZO-a", objašnjavaju u HZZ-u. Osim toga, kao razloge navode poslovno uvjetovan otkaz radniku, neudovoljavanje propisanom kriteriju pad prihoda/primitaka u traženim usporednim razdobljima mjere, a u manje slučajeva povrati su morali biti izvršeni i zbog kršenja odluka Stožera civilne zaštite i fiskalnih prekršaja poslodavaca. Na pitanje koliko je bilo težih prekršaja, u HZZ-u kažu da su do sada podigli jednu prijavu DORH-u "zbog sumnji u počinjenje kaznenog djela".

Oca i sina Tropan iz Dubrovnika, pak, dubrovačko Općinsko državno odvjetništvo je optužilo da su počinili kaznena djela prijevare i pomaganja u prijevari, pri čemu su oštećeni zaposlenici njihove tvrtke Discovery Group. HZZ-u su podnosili zahtjeve za odobravanje novčanih potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima posljedicama pandemije i za plaće zaposlenika ukupno su dobili 256.628,41 kunu. No, iz prijave proizlazi da su zaposlene držali u zabludi da oni nemaju pravo na potpore i da uplaćena sredstva na njihovu računu pripadaju tvrtki. Državno odvjetništvo smatra da su zaposlenici oštećeni za ukupan iznos od 221.478,41 kunu, za koliko su se okoristili vlasnici.

Rad na određeno vrijeme

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prema podacima HZZ-a, potpore za očuvanje radnih mjesta iskoristilo je 4790 poslodavaca, a za isplate plaća 22.869 zaposlenih ukupno su dobili 715,2 milijuna kuna. Najveći broj poslodavaca koji su koristili potpore, očekivano, zabilježen je Zagrebu: bilo ih je 29.530, zapošljavali su 216.310 radnika, za čije im je plaće ukupno odobreno 3 milijarde kuna.

Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj je 14.389 poslodavaca dobilo 1,5 milijardi kuna za 74,875 zaposlenih, a pri samom vrhu su i ostale jadranske županije, što je i očekivano s obzirom na to da je turistički sektor bio najviše pogođen u vrijeme pandemije. Treće mjesto po visini potpora zauzima Istarska županija, u kojoj je za očuvanje radnih mjesta potrošena milijarda kuna, a samo malo manje od tog iznosa iskoristila je Primorsko-goranska županija.

Kao i u slučaju drugih zemalja EU, potpore su imale ključnu ulogu u sprečavanju otpuštanja i urušavanja tržišta rada tijekom pandemije. U ovogodišnjem izvješću za Hrvatsku, objavljenom u svibnju, Europska komisija navodi da su programi za očuvanje radnih mjesta s potporom programa EU "pomogli ublažiti učinak na stopu zaposlenosti". Ona se tijekom krize nije smanjivala, nego se lani čak i povećala na 68,2 posto, iako je to i dalje znatno ispod prosjeka EU od 73,1 posto.

Međutim, u izvješću se i dalje nabrajaju brojne slabosti tržišta rada koje bi se trebale rješavati raznim mjerama u okviru Plana za oporavak i otpornost i fondova kohezijske politike, kao i pomoć u podupiranju razvoja socijalnih usluga.Pandemija je znatno utjecala na zapošljavanje mladih, među kojima je zabilježena posebno visoka stopa "nesvojevoljno zaposlenih na određeno vrijeme". Također, udio osoba koje ne rade, a nisu u sustavu redovitog obrazovanja ni u sustavu obrazovanja odraslih i dalje je iznad prosjeka EU (14,9 prema 12,3 posto). U probleme se ubraja i niska stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom, kao i zaposlenih na doškolovavanju.