SVAKI TREĆI HRVAT TUČE SVOJE 3-GODIŠNJE, A SVAKI 20. DIJETE OD 6 MJESECI! Potresni rezultati istraživanja

Svaki treći roditelj trogodišnjaka udario je svoje dijete najmanje jednom u posljednjih tjedan dana, a njih 80 posto vikalo je na dijete zbog nečega što (ni)je učinilo. Njih 12 posto smatra da su batine potrebne za dobar odgoj, a još 17 posto nije sigurno treba li s vremena na vrijeme udariti dijete ili ne.

Čitanje slikovnica

Svaki 20. roditelj u posljednjih sedam dana udario je i svoje dijete u dobi od samo šest mjeseci! No, istovremeno, više od polovice roditelja svakodnevno djeci čita slikovnice, čak i onoj najmanjoj. Samo pet posto ih ni jednom u prethodnom tjednu s djetetom nije čitalo, bojalo ili mu pjevalo.

Uzorak od 1700 roditelja

Polovica roditelja predškolske djece u posljednjih godinu dana svojim primanjima nije mogla redovito podmiriti svoje troškove, a više od polovice djece nije dobilo mjesto u vrtiću ili jaslicama.

Neki su to od rezultata istraživanja “Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmlađe dobi u Hrvatskoj”, koje je na gotovo 1700 roditelja predškolske djece za ured Unicefa u Hrvatskoj provedeno pod vodstvom dr. Ninoslave Pećnik sa Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta. To je prvo tako opsežno istraživanje u nas.

Prve tri godine

Stalne edukacije i promocija važnosti ranog razvoja djece očigledno su dale rezultat, jer veliki broj roditelja razvija predčitalačke vještine djece te s njima redovito čita, crta, boja, pjeva i pleše.

- Ta podržavajuća ponašanja su općeprisutna, no manje su im skloni roditelji nižeg obrazovnog i socioekonomskog statusa, roditelji s većim brojem djece te roditelji u Slavoniji i Dalmaciji - kaže dr. Pećnik. Nepoželjnom ponašanju skloniji su roditelji samo sa završenom osnovnom školom te oni iz ruralnih sredina.

Iako je zakonom zabranjeno svako fizičko kažnjavanje djece, velik broj roditelja ipak takvu kaznu smatra primjerenom, čak i kad se radi o najmanjoj djeci.

- Svaki sedmi roditelj rekao je, na primjer, da je udario svoje jednogodišnje dijete u proteklih sedam dana. Riječ je o roditeljima koji su to priznali anketarima u lice, a može se očekivati da je u stvarnosti fizičkog kažnjavanja i više. Najkritičnije je vrijeme, proizlazi iz istraživanja, kad je dijete u dobi od tri godine. Tada su roditelji svih sociekonomskih i obrazovnih statusa najskloniji fizičkom kažnjavanju pa smatramo da bi roditeljima trogodišnjaka trebalo osigurati dodatnu podršku - kaže dr. Nina Pećnik.

Dvije trećine roditelja priznaje da im treba pomoć da svoje nezadovoljstvo i iscrpljenost ne bi iskaljivali na djeci, a čak svaki peti priznaje da bi mu dobro došla stručna pomoć u rješavanju problema s alkoholom ili psihičkim tegobama.

Pomoć za mamu i tatu

Unatoč proklamiranoj rodnoj ravnopravnosti, majke male djece - njih 66 posto - još su uvijek te koje na sebe preuzimaju većinu brige o djeci i kućanskim poslovima, koje obavljaju nakon što završe s poslom za koji primaju plaću. Među roditeljima koji tvrde da podjednako dijele brigu o kući i djeci je 32 posto majki i - 50 posto očeva. Roditelje se pitalo i što bi im najviše pomoglo u svakodnevnoj skrbi za dijete. S obzirom na krizu, odgovorili su očekivano: veća plaća, jeftinije potrpštine za djecu, stabilniji posao i niže kamate na kredite.

Ogorčeni zbog nesklada prazne retorike i prakse

- Roditelji djece s teškoćama u razvoju u našem su društvu nevidljivi, oni “nisu kod kuće” kad ih se traži. Nismo redovnim putem mogli formirati uzorak za istraživanje, već smo morali doći do njih putem udruga. Tako smo dobili pristrani uzorak i sliku bolju od stvarnosti, a i ona je daleko od željene - rekla je dr. Marta Ljubešić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Roditelji djece s teškoćama mnogo se više igraju i rade sa svojom djecom i mnogo rjeđe ih fizički kažnjavaju. Iako zarađuju jednako kao i ostali roditelji u uzorku, njihov je život mnogo skuplji jer stručnu pomoć za svoje dijete moraju dodatno plaćati. Njih 34 posto ne može spojiti kraj s krajem.

- Znatno im je izraženiji stres te im je narušeno zdravlje - kaže dr. Ljubešić i dodaje: ogorčeni su na sustav jer je očit nesklad između službene retorike i prakse.