Svaki treći zaposlenik radi u institucijama ovisnima o proračunu

Na dva zaposlena u gospodarstvu dolazi jedan zaposlen u državnim i lokalnim strukturama! Porazan je to podatak koji nam otkriva indeks klijentelizma, koji objavljuje najnoviji broj tjednika Lider.

Računica koje su se primili u Lideru pokazala je da na 100 zaposlenih u realnom sektoru u Hrvatskoj dolazi njih 43 koji rade što u državnoj i lokalnoj administraciji, što u javnim i komunalnim poduzećima. No, “koeficijent 0,43” samo je prosjek, i to ublažen, budući da statistika neka značajna poduzeća ni ne vodi u kategoriji državnih i paradržavnih institucija. U Ličko-senjskoj županiji, primjerice, koja se upravo ovih dana našla u fokusu javnosti zbog sukoba unutar HDZ-a oko kadroviranja u Nacionalnom parku Plitvice omjer onih koji ovise od proračunima i onih koji rade u realnom sektoru gospodarstva doseže zapanjujućih 0,75! Slično je i u drugim županijama koje su najviše stradale u Domovinskom ratu - Vukovarsko-srijemskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj, Požeško-slavonskoj i Zadarskoj.

Faktor razvijenosti

S druge strane, manji omjer političkog klijentelizma i ovisnosti o državi pokazuju razvijenije županije, poput Primorsko-goranske, Grada Zagreba, Koprivničko-križevačke, Istarske, Zagrebačke, Varaždinske i Međimurske. Uglavnom je riječ o razvijenijim regijama, koje u prvoj polovici 90-ih godina prošlog stoljeća nisu izravno bile pogođene ratnim djelovanjima. Koeficijent klijentelizma, pokazuje Liderova računica, u njima je manji od nacionalnog prosjeka. No, i dalje je prevelik za zemlju koja se voli prikazivati kao razmjerno napredna tržišna ekonomija.

Da su politika, klijentelizam i veze u Hrvatskoj i njenom ekonomskom životu sveprisutni, već godinama upozoravaju analitičari. I istraživanje koje je svojedobno radila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokazalo je da država u ekonomskom životu Hrvatske igra daleko veću ulogu nego što je to slučaj sa zemljama s kojima se obično uspoređujemo. Sve to govori da je Hrvatska još daleko od kraja svog tranzicijskog puta.

Negativna selekcija

- Mi smo se jako malo odmakli od socijalizma, iako smo za to imali najbolje uvjete među bivšim socijalističkim državama. Slično je stanje i u drugim državama s područja bivše Jugoslavije. Puno smo se manje promijenili od tranzicijskih zemalja Srednje Europe i Baltika. Zapravo smo se izgubili u tranziciji - ocijenio je prije nekoliko godina za Jutarnji list Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, analizirajući upravo rezultate koji su pokazivali “ovisnost” Hrvata o radu za državu i važnosti države za ekonomski život zemlje.

U cijeloj priči dodatni je problem što je fascinacija rada za državu usko vezana uz stranačko kadroviranje i političke igre koje ono nosi. Političko kadroviranje već je desetljećima hrvatska realnost, neovisno o tome, kako upozoravaju analitičari, tko je na vlasti - HDZ ili SDP. Atomizacija zemlje na 21 županiju, 128 gradova i 428 općina samo pridonosi takvim trendovima. Naličje toga je negativna selekcija, koja opet nosi zaostajanje za drugima.