ZIHERAŠI

SVE BI RADILI PO STAROM Birokrati žure obaviti svu javnu nabavu po pravilima koja vrijede do 1. srpnja

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, Koturaška ulica 43
 Bruno Konjević / Hanza Media

Od 1. srpnja na snagu stupa odredba Zakona o javnoj nabavi koja uvodi obvezni kriterij ekonomski najpovoljnije ponude (članci 283-285.), u odnosu na dosadašnji favorizirani kriterij najmanje cijene. Podsjetimo, kriterij najpovoljnije ekonomske ponude (ENP) znači da najviše 90 posto vrijednosti natječaja može ovisiti o cijeni, a ostatak mora sadržavati druge odredbe. No, kako se može doznati, službeno i neslužbeno, većina državnih tijela požurila se raspisati natječaje prije tog datuma. Razlog zbog kojeg javna tijela izbjegavaju ENP jest to što je kriterij najmanje cijene jednostavniji. Uz to, za narudžbu roba u većini slučajeva to je i primjereniji način natječaja, dok je za kupnju usluga, posebno onih složenijih, kriterij ekonomski najprihvatljivije cijene adekvatniji.

Koliko je velika nesklonost raspisivanju natječaja po ekonomski najpovoljnijoj ponudi, dovoljno govori i anegdotalna informacija koju smo dobili od Božidara Orlovića, direktora tvrtke Birodom, specijalizirane za trgovinu, uredskim potrošnim materijalom, trgovinu sredstvima za održavanje čistoće te pružanje usluga offset tiska i sitotiska. Birodom se javio na natječaj za usluge ispisa vrijednog 17,3 milijuna kuna koje je na svojoj internet-stranici objavio Središnji državni ured za središnju javnu nabavu. “Upravo za takav natječaj je trebalo biti tražena ekonomski najpovoljnija ponuda, zbog tehničke složenosti, ali i zbog financijske vrijednosti. Doduše, u natječajnoj dokumentaciji je navedeno kako je kriterij za odabir ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP), ali i da je relativni ponder cijene 100 posto. U Središnjem uredu su se pravdali kako još nije stupila na snagu odredba koja propisuje da najviše 90 posto vrijednosti natječaja može biti ponderirano kroz cijenu, iako je iz zakonskih odredbi jasno kako se taj kriterij može i ranije primjenjivati. Ali to vam govori kako se čak i državno tijelo koje je nadležno za javnu nabavu nije odlučilo za novi kriterij ENP-a, nego su se odlučili za kriterij najmanje cijene”, rekao nam je Orlović.

Odgoda

Prema njegovim riječima, poduzetnici koji sudjeluju na tržištu u javnom sektoru gdje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi sa interesom iščekuju primjenu odredbi članka 284. stavaka 4. i 5. “Nakon 1. srpnja, pa još poprilično duže vremena nakon tog datuma, neće se dogoditi ništa, jer su praktički svi naručitelji objavili nadmetanja kako bi preduhitrili obvezu primjene odabira po isključivom kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. Nitko prvi ne želi primiti u ruke taj prvi vrući krumpir. Nadalje, koliko mi je poznato, Ministarstvo gospodarstva zaduženo je da pripremi sve potrebne pravilnike, ali nemam informaciju o tome hoće li će biti doneseni do 1. srpnja ili neće. No, poznata mi je činjenica da je jedan pravilnik, onaj dosta bitan, Pravilnik o dokumentaciji o nabavi i postupcima javne nabave, bio na prethodnom savjetovanju, na stranicama portala e-savjetovanja. Kad pogledate prijedlog tog Pravilnika, vidite da su to prepisane odredbe iz Zakona o javnoj nabavi, pa je jasno da je to površno odrađeno. Drugo, zainteresirane javnosti za davanje primjedbi i prijedloga gotovo pa i nema”, rekao nam je Orlović te dodao da bi se trebao sastaviti pravilnik kojim bi se regulirali kriteriji odabira, odnosno malo šire od Zakona pojasniti određivanje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. “Generalno mogu reći da je Zakon o javnoj nabavi donesen ishitreno i pod pritiskom određenih struktura društva. U ovih skoro šest mjeseci primjene istog vidi se u praksi puno nedostataka. Neke odredbe su puno lošije od odredbi bivšeg Zakona. Neke odredbe, imam osjećaj, namjerno su formulirane kako bi naručiteljima dale mogućnost manipulacije i manje transparentnosti, a tako su onda podložne stvaranju mogućnosti pogodovanja i korupcije”, ističe Orlović.

Nova pravila

U Ministarstvu gospodarstva su nam pak rekli kako odredbe Zakona (članci 283.-285.), koje se tiču ENP-a, ne propisuju detaljnije uređenje tih pitanja podzakonskim propisima. “Slijedom toga, u postupcima započetim od 1. srpnja kriterije ENP će biti obvezno primijeniti isključivo na temelju izričite zakonske odredbe članka 284. stavak 4. zakona koja propisuje da naručitelj ne smije odrediti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za odabir ponude, te u tom slučaju relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od 90 posto. Ova je odredba ugrađena u Zakon o javnoj nabavi kako bi se potakla praktična primjena ovoga kriterija u praksi, a njena odgođena primjena je upravo u svrhu bolje pripreme naručitelja i ponuditelja na novi Zakon”, tvrde u Ministarstvu, negirajući kako se ovim zakonom povećava mogućnost korupcije i da se poduzetnici na njega nisu imali vremena pripremiti.

“Vezano za izobrazbu poduzetnika napominjemo da su tijekom prvih šest mjeseci ove godine službenici Ministarstva održali veći broj konferencija i radionica po cijeloj Hrvatskoj, pri čemu posebno ističemo suradnju sa strukovnim udruženjima i komorama poput HUP-a i HGK, gdje je primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude također bila jedna od obrađivanih tema. Donošenje pravilnika odvija se prema propisanoj proceduru i u okviru terminskih planova, a do njihova stupanja na snagu na odgovarajući način se primjenjuju podzakonski propisi doneseni na temelju prethodno važećeg Zakona o javnoj nabavi”, pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva. Pritom navode kako je u pripremi pet pravilnika, od kojih su tri prošla javno savjetovanje i trebala bi stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, a druga dva bi počela važiti početkom 2018. Tako ističu kako Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave treba stupiti na snagu 1. srpnja, jednako kao i Pravilnik o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi. Javno savjetovanje je prošao i Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, kojim se, između stalog, “utvrđuje sadržaj, način izrade i postupanje s dokumentacijom o nabavi, sadržaj, način izrade, dostava i postupak zaprimanja ponuda i zahtjeva za sudjelovanje”, te “postupanje u slučaju nedostupnosti Elektroničkog oglasnika javne nabave”.

Preostalo

Preostala dva pravilnika - Pravilnik o elektroničkoj žalbi u postupcima javne nabave i Pravilnik o planu nabave i registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi – još nisu prošli javno savjetovanje i oni će stupiti na snagu 1. siječnja 2018. Pravilnikom o elektroničkoj žalbi u postupcima javne nabave propisuje se oblik i način dostave žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije, te će sljedeći tjedan ući u proceduru javnog savjetovanja i bit će podloga za razvoj novog modula unutar Elektroničkog oglasnika javne nabave putem kojeg će se moći elektronički podnositi žalbe u postupcima javne nabave pred DKOM, a implementacija modula očekuje se od 1. siječnja 2018. Konačno, i Pravilnik o planu nabave i registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi sljedeći tjedan ulazi u proceduru javnog savjetovanja i bit će podloga za razvoj novog modula (koji bi trebao biti gotov do 1. siječnja 2018.) unutar Elektroničkog oglasnika javne nabave putem kojega bi naručitelji objavljivali svoje planove nabave, registre ugovora i okvirnih sporazuma te provodili javno savjetovanje.

'Pogodovanje je umotano u zakon'

Božidar Orlović posebno je problematizirao odredbu članka 263. prema kojoj naručitelj nije obvezan, već samo može, u postupcima javne nabave male vrijednosti (procijenjena vrijednost do oko 200.000 eura) od ponuditelja zatražiti dostavu dokaza koji su bili propisani dokumentacijom o nabavi. “Ovdje je važno to da ponuditelj može samo u ESPD obrascu, koji se dostavlja s ponudom, navesti da posjeduje sve te dokumente, a ne mora ih dostaviti naručitelju, pa je tako sve podložno postupanju naručitelja, odnosno isti može pogodovati određenom ponuditelju, a sve je umotano u zakonske okvire”, smatra Orlović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 11:29