PROBLEMI RATARA

‘Sve cijene se znaju, osim one koja nas najviše zanima. Nitko od nas neće ići u takav rizik‘

‘Za lanjsku sjetvu na 100 hektara, bez amortizacije strojeva, imao sam troškove od 500.000 kuna, a sada je to 1,5 milijuna kuna‘

Ilustracija

 Vlado Kos/Cropix

Početak listopada vrijeme je optimalnih agrotehničkih uvjeta za jesensku sjetvu ječma, uljane repice i pšenice koja će ove godine biti najskuplja i najneizvjesnija zbog velikog porasta svih troškova proizvodnje. Kako su izračunali članovi Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), troškovi sjetve jednog hektara pšenice popeli su se do 14.000 kuna, što je gotovo dvostruko više od onih koje su imali lani.

Shodno tome, na brojnim sastancima ratari traže konkretnu pomoć Ministarstva poljoprivrede za štete koje su pretrpjeli zbog suše, ali i za dio troškova sjetve o kojoj ovisi hoćemo li imati dovoljno najvažnije krušarice za domaće potrebe.

- Nema sumnje da ćemo zasijati i proizvesti dovoljno pšenice za domaće potrebe, ali prinosi će biti mnogo manji jer ratari nemaju novca za optimalne količine mineralnog gnojiva čije su cijene porasle trostruko. Za lanjsku jesensku sjetvu, ne računajući amortizaciju strojeva, na 100 hektara imao sam troškove od 500.000 kuna, a sada je to 1,500.000 kuna - ističe Mato Brlošić, član Upravnog odbora HPK.

Cijena proizvoda

U kalkulaciji troškova od 14.000 kuna za sijanje jednog hektara ratari su izračunali kako čak polovica otpada na gnojivo, gorivo i sjeme je po oko 1500 kuna, zaštitna sredstva oko 1000, a amortizacija (rezervni dijelovi, gume, ulje...) oko 3000 kuna. Na sam rad otpada tek 1000 kuna. Eventualni prihod uz pet tona po hektaru uz cijenu kilograma pšenice od dvije kune je oko 10.000 kuna, a poticaj je 2200 kuna.

- Sve cijene se znaju, osim one koja nas najviše zanima, a to je cijena našeg konačnog proizvoda. Nitko od nas neće ići u takav rizik maksimalnog ulaganja i bit će značajnih redukcija troškova gdje god se može kako bi se izbjegli eventualni gubici - kaže Brlošić. Na naš upit je li to racionalno raspolaganje državnim zemljištem koje imaju u zakupu i zašto ga ne prepuste nekome tko bi mogao imati veće prinose, on odgovara kako se djelomično slaže s takvim razmišljanjem, ali...

- Za mene je u ovoj kriznoj godini, kada je opet neizvjesna otkupna cijena, bolje imati prinos od četiri tone po hektaru i proći bez dugova, nego sedam tona i ostati nekome dužan. Kako bismo smanjili troškove sjemena, predlažemo da se odobri i sijanje tzv. tavanuše - objašnjava Brlošić dodajući da seljaci nisu "toliko glupi i naivni da ne znaju tretirati svoje sjeme kemijskim sredstvima koja se sada više ne mogu nigdje niti kupiti".

-Pšenicu koju kupe od nas za 2,20 kuna sjemenari pročišćavaju i prodaju nam, ovisno o sorti, od 4,50 do 6 kuna. Mislimo da bi maksimalna i pravedna cijena bila 4,40 kuna - kaže Brlošić. Iz Ministarstva poljoprivrede navode kako od početka krize provode niz mjera pomoći poljoprivrednicima kako bi osigurali samodostatnost u proizvodnji strateških prehrambenih proizvoda.

Izvanredna pomoć

- Izvanredna pomoć proizvođačima iz Programa ruralnog razvoja, vrijedna 240 milijuna kuna, dodijelit će se poljoprivrednicima ili MSP-ovima koji učinkovito koriste resurse i primjenjuju ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje te imaju rast troškova veći od 20 posto u odnosu na 2021.

Zbog elementarnih nepogoda i nepovoljnih događaja na tržištu isplaćeno je 100 milijuna kuna, a potpora za kompenzaciju rasta cijena energenata, vrijedna 200 milijuna kuna, dodijelit će se poduzetnicima kojima je glavna djelatnost prerada poljoprivrednih proizvoda i pripadaju sektoru velikog gospodarstva, do kraja 2023. godine - navode iz Ministarstva.

Dostupni su zajmovi i jamstva s počekom do jedne godine, rokom plaćanja pet godina i uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Posredna pomoć osiguravala se i ranije fiksiranjem cijene plavog dizela na 8,49 kuna po litri, a ukupno je u 2021. godini smanjenjem trošarina pomoć iznosila 580 milijuna kuna za više od 150 milijuna litara plavog dizela.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:52