Internetom protiv plagiranja: sve diplomske, magistarske i doktorske radove trebalo bi objaviti na internetu, predložio je Đuro Kladarić preko internet portala mojahrvatska.jutarnji.hr. Tako bi se lako vidjelo tko prepisuje, tko proizvodi smeće, a tko zaista daje primjeren doprinos, pa bi se automatski popravila razina znanosti i visokog školstva u Hrvatskoj, smatra Kladarić.
Sveučilišni profesori s kojima smo razgovarali podržavaju ideju s kojom se Đuro Kladarić uključio u akciju Moja Hrvatska. Sveučilište u Zagrebu upravo se priprema za takav potez.
- Danas postoje računalni programi koji vrlo brzo pretražuju tekstove i mogu ustanoviti je li nešto plagirano - kaže Tomislav Bracanović koji predaje filozofiju na Hrvatskim studijima.
Internet je olakšao prepisivanje, ali i otkrivanje prevara, jer već i uz pomoć Googlea možete pronaći notorne primjere prepisivanja.
- Prije se nije toliko prepisivalo jer su studenti znali da i profesori čitaju iste knjige i da je veća mogućnost da budu otkriveni - kaže Inga Tomić Koludrović, pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Plagiranje je krađa
Plagiranje je krađa: prepisati tuđe djelo bez citiranja izvornika je isto što i neovlašteno se poslužiti tuđim automobilom. No, nije dovoljno razvijena svijest da je to nedopustivo. Nije to samo naš problem: profesorica Tomić Koludrović kaže da je predavala na jednom fakultetu u Italiji i gotovo svi studenti su joj kao završni rad predali plagijat!
Na zadarskom Odjelu za sociologiju zato pripremaju pravilnik kojim će regulirati postupanje pri prepisivanju. Primjerice, u Velikoj Britaniji i SAD-u za prepisivanje na ispitu gubite pravo na studij. - Mjere će biti u rasponu od blagog upozorenja do smanjenja ocjene - najavljuje Inga Tomić Koludrović.
Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, kaže da će uskoro svi doktorski radovi s najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj biti na internetu. - Mi se želimo otvoriti prema javnosti, potaknuti kritički odjek - kaže rektor.
Otkriven na internetu
Za razliku od profesora s kojima smo razgovarali a koji upozoravaju da je kod nas nedopustivo visoka tolerancija prema plagiranju, rektor Bjeliš ne smatra to alarmantnim. - Tu i tamo se pojavi neki slučaj, ali odstupamo od svjetskih razmjera - ističe Bjeliš.
Objava na internetu otkrila je još jednog neetičnog znanstvenika: viši asistent na Odjelu sociologije Sveučilišta u Zadru Željko Oštarić objavio je članak u jednom časopisu, ali se ispostavilo da je prepisao magisterij i doktorat. Oštarić radi u Zadru, ali je doktorirao u Zagrebu pa je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu pokrenut postupak.
Početkom ljeta povjerenstvo na Filozofskom fakultetu utvrdilo je da je u slučaju Oštarić riječ o svjesnom i strateškom prepisivanju. Etičko povjerenstvo fakulteta potvrdilo je ocjenu. Ali Oštarić nije ostao bez doktorata!
Nisu donijeli proceduru
- Statuti Sveučilišta i Filozofskog, kao i etički kodeksi, osuđuju neetično ponašanje akademskih građana. No tim aktima nije propisana procedura što činiti kad se utvrdi plagiranje. Svaki fakultet to sam rješava - rekao je rektor Aleksa Bjeliš.
Dekan Filozofskog Damir Boras kaže da mu slučaj nije poznat, no da je u slučaju da se dokaže plagijat moguć niz sankcija, od blažih do oduzimanja doktorata i uklanjanja s nastave. Zakonski, sve dok mu nije oduzet doktorat, nema zapreke da se Oštarić natječe za zvanje docenta.
Neven Budak, bivši dekan na Filozofskom fakultetu i predsjednik Ureda za doktorske studije pri Sveučilištu u Zagrebu, kaže da procedura nije jasna jer prije nisu imali takvih slučajeva.
Sveučilište odlučuje
- Pretpostavljam da bi isto to povjerenstvo koje je utvrdilo da je riječ o plagijatu o tome trebalo izvijestiti fakultetsko vijeće, koje bi trebalo pokrenuti proceduru oduzimanja doktorata. No na kraju Sveučilište je to koje mu treba oduzeti doktorat jer ono ga i daje - tumači Budak.
Đapić prepisao 62 stranice pa mu oduzeli magisterij
Mnogo je više onih koje optužuju kuloari nego onih koji zaista budu i službeno optuženi za plagiranje. Još je raširenije samoplagiranje, kopiranje vlastitih radova u novim člancima ili knjigama. Hrvatska akademska zajednica nerado ulazi u borbu protiv plagiranja. Asima Kurjaka godinama se optuživalo ispod glasa, no postupak protiv njega pokrenut je tek kad je o njegovim plagijatima pisao British Medical Journal. Najpoznatiji je slučaj Ante Đapića, koji je prepisao 114 od 176 stranica svog magisterija. Na kraju mu je Pravni fakultet u Splitu oduzeo magisterij, ali nije odgovarao njegov mentor Boris Kandare, koji je morao znati za plagiranje jer je Đapić prepisao njegov rad. ( S. P.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....