‘Sve su mi svinje usmrćene, zašto ne dopuštate da krenem ispočetka? Pogledajte Španjolsku i Portugal...‘

Hrvatska je već četiri mjeseca u neslavnom vrhu Europske unije po broju domaćih svinja zaraženih afričkom svinjskom kugom. Brojne su farme u Slavoniji opustošene, a ljudi kojima je svinjogojstvo bilo jedini ili najvažniji izvor prihoda trenutačno su ni na nebu, ni na zemlji.

Bolest ne posustaje, nego se, štoviše, i dalje širi, a u takvim uvjetima obnova stada prema trenutačno važećoj naredbi Ministarstva poljoprivrede ne dolazi u obzir. Naime, prema toj naredbi, u objektima gdje je utvrđena zaraza, svinje se ponovno smiju početi uzgajati tek godinu dana nakon prestanka bolesti, odnosno posljednje pojave virusa i dezinfekcije objekta.

U objektima u kojima nije bilo zaraze, prema europskoj direktivi, novi uzgoj moguć je 45 dana od prestanka bolesti, a o tome kada je bolest prestala odlučuje Europska komisija.

U ovom trenutku nijedan uzgajivač s prostora koji se nalaze u zoni zaštite i zoni nadziranja ne smije početi s novim uzgojem, a mnogi dovode u pitanje jednogodišnju zabranu uzgoja, smatrajući da je ona preduga, osobito ako se objekti očiste od bolesti prema svim pravilima struke.

Stoga je i Hrvatska poljoprivredna komora na nedavnom sastanku predstavnika Copa-Cogeca, s predstavnicima Glavne uprave Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, zatražila da se "period karantene smanji s godinu dana na 4,5 mjeseci, na način da se tri mjeseca provodi dezinfekcija, a da se 40 dana testira s tri posto populacije i nakon toga omogući punjenje farmi". Na tragu je to rješenja koja se primjenjuju u Španjolskoj i Portugalu.

Antun Golubović, svinjogojac iz Đurića i predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK, kojemu su početkom kolovoza zbog zaraze usmrćene 93 svinje, smatra da bi se njemu i drugim svinjogojcima kojima je prošlo dulje od tri mjeseca od pojave zaraze trebao odobriti ponovni uzgoj, bez obzira na to što je cijela Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj on živi, u zoni ograničenja.

- Prošlo je već više od tri mjeseca, sve su mi svinje eutanazirane, provedena je dezinfekcija i ne razumijem zašto mi sada ne bi dopustili da kupim deset prasaca i polako krenem s ponovnim uzgojem. Ja sam na taj rizik spreman i ne bih, u slučaju da se opet pojavi zaraza, tražio od države nikakvu nadoknadu štete - rekao je Golubović.

Svjestan je da Portugal i Španjolska, kao i druge zapadne zemlje EU, maksimalno ulažu u biosigurnosne mjere te da tamo nema svinja u objektima kategorija 0, 1 i 2, kakvih je u Hrvatskoj, napose u Slavoniji, sve do ovoga ljeta bilo jako puno.

Svinjokolja (arhivska fotografija)

Robert Fajt/Cropix

No, sada se i ta situacija dovodi u red. Brojni su objekti u međuvremenu prekategorizirani, a oni koji nisu, ostali su bez svinja jer se one u Hrvatskoj više neće smjeti držati u kategorijama 0, 1 i 2. U Vukovarsko-srijemskoj županiji takvih objekata gotovo da više i nema.

- Zašto sada ne skrate taj rok? Zašto je on kod nas uopće tri puta dulji? Kod nas je uvijek nešto izvanredno, nešto drugačije, često smo veći katolici od samoga Pape. Naravno da se moraju poštivati zakoni, ali zašto mi uvijek moramo odskakati? Ponovno ću apelirati na Ministarstvo. Dopustite da nabavim prasce, pa da vidimo kako će biti i da onda nakon nekog vremena, ako sve bude u redu, krenem u obnovu matičnog stada i genetskog potencijala. Ne želim živjeti od ničije pomoći, ona je jednim dijelom za nas i uvredljiva. Da sam želio tako živjeti, išao bih u Centar za socijalnu skrb, ne bih se bavio zemljom i proizvodnjom svinja - poručio je Golubović.

No, prema odgovoru kojeg smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, zahtjevu HPK i seljaka neće se još neko vrijeme udovoljiti, ali smo doznali i nešto što do sada nismo znali, a to je da je, kako navode iz Ministarstva, ‘‘rok od 12 mjeseci je određen samo za objekte koji ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima jer u slučaju punjenja takvih objekta svinjama u kraćem razdoblju, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju i način držanja svinja ponovo bi došlo do izbijanja bolesti na istim lokacijama. Primjerice, Latvija je također imala zabranu od 12 mjeseci nakon provedenog završnog čišćenja i dezinfekcije.‘‘

Dakle, taj se rok uopće ne odnosi na objekte kategorije 3, što svinjogojci do sada nisu ni znali, već na kategorije 0, 1 i 2, na kojima se svinje više i ne smije držati. Za kategoriju 3 rok nije ni određen. Stoga smo Mladena Pavića, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede upitali kakva je situacija s novim uzgojem u kategoriji 3.

- Po zaustavljanju širenja bolesti i suzbijanju ASK procijenit će se situacija i donijeti odluka o novom uzgoju. Posljednjih dana bolest je u stagnaciji i postoji mogućnost da se svinjogojcima u kategoriji 3 odobri ponovni uzgoj, čak i u zoni ograničenja, kada budemo imali nekoliko tjedana bez novih zaraza, odgovorio je Pavić.