Plaćajući račun u šibenskoj pršutoreznici, gošća iz Švedske ostala je zatečena kad joj je blagajnica rekla da ne primaju baš ni jednu karticu i da upravo svježe narezani i vakuumirani drniški pršut može platiti isključivo gotovinom, javlja Slobodna Dalmacija.
- Only cash! - ponavljala je blagajnica, dok je začuđena Šveđanka po torbi tražila 200 kuna objašnjavajući kako u njezinoj zemlji kešom ne možeš kupiti ni lijek u apoteci taman da se radi o životnoj ugrozi.
Šveđani naime, sve plaćaju karticama, kupuju i putem računala i aplikacija na pametnim telefonima tako da je vrijednost gotovinskih transakcija u toj zemlji pala na manje od dva posto bruto domaćeg proizvoda. Zabranili su i isplatu plaća i mirovina u gotovini, autobusnu kartu također je moguće kupiti samo elektronski ili karticom, a ni milodar u crkvama nije papirnati. I lemozina se skuplja putem aplikacije. U Njemačkoj, Francuskoj kao i Nizozemskoj također se milodar može dati beskontaktno, prislanjanjem kartice na uređaj.
U Švedskoj se gotovinom ne plaća ni javni toalet kao ni sitnice na kiosku. Na većini trgovinama stoji obavijest da ne primaju gotovinu, odnosno da se može platiti samo karticom ili mobitelom. Sve je tu čisto i transparentno, zna se tko, kome, kada i koliko plaća, sive ekonomije gotovo da uopće nema.
Iz Hrvatske perspektive koja se ne može maknuti od blagajničke fraze: „Imate li sitno?', švedska svakodnevica izgleda kao znanstvena fantastika. Iako Hrvati u prosjeku, (što debitnih, što kreditnih) po glavi imaju četiri platne kartice od švedskog modela plaćanja udaljeni smo svjetlosnu godinu.
Nije šibenska pršutorezninica nikakav izuzetak, ni u većini kafića, bili oni splitski ili zagrebački, pa i onih na samoj špici koji okreću milijune, ne možete platiti kavu i sok karticom, pogotovo ako je račun ispod stotinu kuna. Da je tome tako govore i podaci HNB-a. Kada se gleda broj plaćanja, lani je čak u 85 posto svih transakcija u Hrvatskoj korišten gotov novac, a samo u 14 posto platne kartice.
Broj izdanih kartica (koncem prošle godine bilo ih je 8,56 milijuna) pokazuje kako nije problem u pristupu platnim karticama već u motivu da se njima koristi. Dijelom se tu radi i o navici koja se teško mijenja, neki ne žele dodatno plaćati usluge kartičnog poslovanja, a najvećim dijelom gotovinskom plaćanju kumuje siva ekonomija.
Istraživanje koje su proveli Bruno Škrinjarić, Vedran Recher i Jelena Budak, znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog instituta pokazalo je da hrvatski građani gotovinu najviše koriste za plaćanje pomoći u domaćinstvu (100 posto), popravaka po kući (99 posto), za frizerske, kozmetičke i slične usluge (95 posto), gradski prijevoz poput lokalnih autobusa i tramvaja (94 posto), poštanske usluge (92 posto) te u kafićima, restoranima i za slične ugostiteljske usluge, gdje se u 91 posto slučajeva plaća gotovinom. Većinu tih usluga pružaju male ili mikrokompanije i obrti koji ne omogućavaju nikakav način bezgotovinskog plaćanja ili nisu ni prijavljeni te primaju samo 'novac ispod stola'.
U Austriji se upravo događa zanimljiva situacija u kojoj konzervativna stranka OeVP bivšeg kancelara Sebastiana Kurza, razmišlja o tome da plaćanje gotovine proglase svojim ustavnim pravom. Krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe), koja je s Kurzom vladala do svibnja, već prije predložila je ustavni amandman za zaštitu plaćanja gotovinom.
I dok veći dio Europe na ljude koji koriste uglavnom keš sumnjičavo gledaju i pitaju se jesu li povezani s kriminalom ili terorizmom, Austrijanci smatraju kako je dio njihove tradicije plaćanje gotovinom jednako kao što su to i bečki odrezak ili štrudle od jabuka.
Za razliku od Šveđana koji imaju povjerenja u svoje državne institucije i ne boje se da će netko zloupotrijebiti njihovu privatnost i iskoristiti informacije o njihovim navikama i kupovinama, Austrijanci u to sumnjaju. U izjavi AFP-u profesor financijskog prava Werner Doralt tumači da je Austrijancima jako stalo do zaštite privatnosti.
- Ako kupujem i oni zabilježe (preko kartičnog plaćanja) količinu alkohola koju kupujem, to je miješanje u moju privatnost - rekao je profesor emeritus s Bečkog sveučilišta.
Stručnjak za ekonomsku psihologiju, profesor Erich Kirchler smatra da Austrijanci i Nijemci zbog svojeg iskustva s autoritarnim režimima imaju izraženiju svijest o prijetnji države kada postane svemoćna.
- U takvim okolnostima, učinkovitost javnih institucija postaje opasnost - kazao je.
Prema istraživanju Europske središnje banke (ECB), 67 posto ukupne vrijednosti kupovine u Austriji 2016. bilo je plaćeno gotovinom, a u Nizozemskoj 27 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....