Od rujna starta eksperimentalni program cjelodnevne nastave u 50 škola, a prema najavi ministra Radovana Fuchsa, izabrane škole dobit će financijske stimulacije. Osim iznosa od 300.000 eura po školi za nabavu opreme, zaposlenicima tih škola rast će plaće kroz stimulaciju od 15 do 25 posto.
Pritom, kako doznajemo u Ministarstvu, tehničko i administrativno osoblje dobivat će stimulaciju od 15 posto, a učitelji 25 posto. Zasad je poznat samo jedan uvjet za ulazak u "eksperiment", a taj je da škola radi u jednoj smjeni.
Umjesto vjeronauka
Cjelodnevna nastava podrazumijeva dulji boravak učenika (i učitelja) u školama, i to, prema riječima ministra, najmanje do 14 sati. Dotad bi trajao obavezni dio nastave, slijedila bi dulja pauza za ručak (kuhani), a potom bi učenici od 15 sati imali izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, uključujući pomoć pri učenju i podršku za posebne interese djece.
Uvode se novi predmeti kao što su prirodoslovlje, praktične vještine te društvo i zajednica, a ključnim predmetima - hrvatskom jeziku i matematici - prema najavi ministra povećava se satnica. Iako Fuchs nije rekao o kolikom se povećanju predmetne satnice radi, teško je očekivati da bi matematika i hrvatski tjedno mogli dobiti više od jednog dodatnog školskog sata nastave.
Precizni modeli strukture radnog dana u cjelodnevnim školama još nisu poznati, no intencija je da učenici sve obaveze obave u školi, uključujući pisanje domaćih zadaća u prisutnosti učiteljice. Ide se u smjeru smanjenja privatnih instrukcija tako da bi učitelji, koji sada imaju obavezu organizacije dodatne i dopunske nastave, no ona se ne provodi kontinuirano niti u svim školama, imali novi zadatak - dva školska sata tjedno za dodatnu pomoć u učenju. Cilj je smanjiti privatne instrukcije.
U planu je da se dosadašnji predmet priroda i društvo, koji učenici slušaju u prva četiri razreda, zamijeni predmetom prirodoslovlje, koji bi u rasporedu imali u kontinuitetu do sedmog razreda. Predmet društvo i zajednica imali bi, pak, u razrednoj nastavi. Uvodi se i novi izborni predmet: svijet i ja.
- Predmet svijet i ja zamišljen je da vodi učenike prema prepoznavanju stvari, donošenju vlastitog mišljenja te prihvaćanju stvarnosti i činjenica. Učenici koji odaberu taj predmet umjesto vjeronauka više neće provoditi vrijeme na igralištu ili školskim hodnicima, niti će više imati jednu ocjenu manje od onih koji ne idu na vjeronauk - pojasnio je Fuchs.
Cilj cijele priče je da do školske godine 2027./2028., kako planira Fuchs, sve škole prijeđu u jednu smjenu. Iako se o cjelodnevnoj školi priča godinama, učiteljima je niz detalja još nepoznat, a ministrova objava plana o financijskom stimuliranju iznenadila je sindikate. Prema tvrdnji predsjednika Sindikata Preporod Željka Stipića, njih je Ministarstvo preskočilo u kombinatorici novina.
- Pitanje radnog vremena do 14 sati i dulje, kao i pitanje cijene rada, od primarnog je interesa radnika, ali i sindikata. Ministar je najavljivao da će o ovim stvarima prvo razgovarati sa socijalnim partnerima, a onda izaći u javnost, no ovako smo dovedeni pred svršen čin - kaže Stipić, po kojemu neće biti nimalo lako oživotvoriti najave.
- Kada govorimo o radu škola do najmanje 14 sati, to može biti i do 16. Hoće li stimulacija biti dostatna? Puno bi bolje bilo da su fiksirali povišicu nego da je riječ od 15 do 25 posto, jer se time radi razdor među zaposlenima u školama. Imam dojam da su ove najave u jednoj funkciji, a to je da se lakše dođe do škola koje će se prijaviti za eksperimentalni rad. Da nema mamca, ne bi nitko pristao na to.
Cjelokupan uspjeh ovisit će o tome hoće li ga učitelji prepoznati kao kvalitetan iskorak i nešto u čemu žele sudjelovati. Ključno je pitanje, dakle, hoće li učitelji promjene prepoznati kao dobre ili će pružiti otpor. I s time treba računati - upozorava Stipić.
Reakcije škola
Reakcije iz škola su, pak, različite i veći broj sugovornika sklon je pričekati konačno predstavljanje projekta.
- Optimist u meni pozdravlja svaku novinu koja će biti na dobrobit svih u školi, a realist s dugogodišnjim iskustvom smatra da će se morati posložiti mnogo ‘kockica‘ da bi se zamišljeno i ostvarilo - komentira Igor Matijašić, ravnatelj Osnovne škole Milana Langa u Bregani. Podosta je škola, dodaje, daleko od mogućnosti rada u jednoj smjeni, pa će itekako trebati zasukati rukave i osigurati i nove učionice i sportske dvorane.
Ministar je, naime, potvrdio plan zapošljavanja magistara kineziologije u razrednoj nastavi, koji bi umjesto učiteljica održavali nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Učiteljice bi kao jednu od kompenzacija (za normu) dobile novi predmet praktične vještine, sličan i nekadašnjem domaćinstvu, ali proširenog sadržaja.
Ovaj je plan pokrenuo konfrontacije dviju fronti - kineziologa koji pozdravljaju plan i učiteljskih fakulteta koji mu se opiru. Dekani četiriju učiteljskih fakulteta - Zagreb, Rijeka, Osijek, Pula - te tri sveučilišna odsjeka Fuchsu su u povodu plana zapošljavanja kineziologa poručili kako očekuju da "u okviru projekta cjelodnevne nastave učitelji i dalje obrazuju djecu u svih šest predmeta", uključujući tjelesni.
Očito je da je s realizacijom plana Ministarstvo tek u začetku, s obzirom na to da nakon javnog poziva za odabir škola tek treba donijeti nove kurikulume. Ključno je odraditi i edukaciju za učitelje u eksperimentalnim školama, koje komotno mogu očekivati dio radnih ljetnih praznika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....