‘Svi pričaju o ekonomskom padu zbog naftnog šoka, ali na djelu su promjene takvih razmjera da bi se moglo dogoditi baš suprotno‘

„Za sada ekonomske aktivnosti u EU ne padaju. Hrvatska je mala ekonomija na koju se prelijevaju globalni trendovi. Postoje naznake da bi moglo doći do usporavanja ekonomije zbog naftnoga šoka. Međutim, strukturne promjene koje vidimo će možda rezultirati ekonomskim rastom, a ne padom, prije svega zbog energetske tranzicije koja je već krenula u vodećim europskim ekonomijama poput Njemačke. A raste i vojna industrija. U svim ratovima industrijska proizvodnja raste. Hrvatska je visoko ovisna o turizmu i postoji strah da bi rat u Ukrajini mogao smanjiti dolazak turista. Mislim da se to neće dogoditi i da će Hrvatska imati turističku sezonu bolju od prošlogodišnje”, tvrdi u Briefingu ekonomski analitičar dr. sc. Damir Novotny.

Dubrovnik je, dodaje, u najnepovoljnijem položaju jer mu se ekonomija svodi gotovo samo na turizam za razliku od Istre koja ostvaruje trećinu svih turističkih noćenja u Hrvatskoj, a opet ima razne druge industrije.

„Infobip je jedan fenomen koji se rodio u Istri. Postao je jednorog, kompanija koja vrijedi više od jedne milijarde dolara. Rekao bih da je čak vredniji od Ine, tradicionalne naftne kompanije, možda čak i nekoliko milijardi dolara. Takvih kompanija ima u Istri sve više. To znači da se tamošnja ekonomija diverzificira. Turizam ne može biti glavni pokretač ekonomskog rasta. To će ove godine u Hrvatskoj vrlo vjerojatno biti obnova Zagreba i Banovine, odnosno građevinski sektor iako u njemu nedostaje radne snage. Taj val ulaganja bi mogao pokrenuti ekonomske aktivnosti ako bude dovoljno političke volje i mudrosti da se obnova internacionalizira”, ističe Novotny.

Prema njegovim riječima, štednja građana je u zadnje dvije godine porasla i svjedoci smo snažnog porasta potražnje pa domaća potrošnja u Hrvatskoj nikada nije bila veća. Ruska agresija na Ukrajinu pridonosi, dodaje, rastu cijena iz straha da neće biti dovoljno nafte i plina.

„Usprkos visokoj cijeni, u Hrvatskoj se nije smanjila potrošnja naftnih derivata. Možemo reći da kućanstva još uvijek imaju dovoljno novca da rast cijena neće osjetiti na svojim proračunima. Doći će do preraspodjele dohodaka kućanstava. Kućanstva koja imaju novca će i dalje trošiti dok ona koji nemaju dovoljno dohodaka nisu ni do sada trošila mnogo energije. Hrvatska s obzirom na svoj BDP troši jako puno energije, čak tri puta više od Austrije. Postoje velike rezerve za uštede”, kaže Novotny napominjući kako je moguće da cijena litre goriva dosegne i 20 kuna.

Cigarete i gorivo su, zaključuje, u Hrvatskoj proizvodi koje ljudi kupuju bez obzira na cijenu. Dok u Njemačkoj, već na prvu najavu da neće biti plina, ljudi počinju štedjeti, u Hrvatskoj se to ne događa.

„Hrvatska će, kao što znamo, 1. siječnja 2023. godine postati s velikom vjerojatnošću članica Europske monetarne unije. To sigurno neće dovesti do poskupljenja, kao što tvrde neki. To je jednostavno jedna špekulacija koja me podsjeća na špekulaciju da će nakon ulaska u Europsku uniju nestati sira i vrhnja”, tvrdi Novotny i dodaje kako je Slovenija od uvođenja eura uložila najmanje 30 milijardi eura u industriju, a to bi se moglo dogoditi i Hrvatskoj jer će postati mnogo privlačnija investitorima. Naglašava kako će kamatne stope porasti, ali većini građana koji imaju stambene kredite, rate zbog toga neće dramatično porasti. Očekuje da će doći do smanjenja interesa za stanovima i da će padati cijene nekretnina koje su sada nerealno visoke.

Hrvatska, tvrdi Novotny, ne treba strahovati od rasta nezaposlenosti nego, upravo suprotno, od nedostatka radne snage. Stoga ćemo morati uvoziti radnike jer će broj radnih mjesta sigurno rasti.

Visoke cijene žita na svjetskom tržištu su, kaže, poticaj i hrvatskim poljoprivrednicima da šire svoju proizvodnju i to se već događa. Ističe kako Hrvatska ima oko 2 milijuna hektara obradivog zemljišta, a obrađuje se najviše 1,3 milijuna hektara. Za očekivati je, kaže, da će se obrađivati sve više zemlje.

„Hrvatska ima tvornicu suncokretovog ulja i ne vidim razloga da ona, s obzirom na sadašnje cijene, ne bude vrlo profitabilna, a profitirat će i njezini kooperanti. Cinizam Europske unije je bio da cijena hrane mora biti jako niska. Zašto bi bila? Meso nikada u povijesti u Hrvatskoj nije bilo jeftino kao 2020. godine. To se više neće dogoditi. Treba uspostaviti ravnotežu između interesa proizvođača i potrošača. Litra suncokretovog ulja je 2000. godine koštala 15 kuna, a plaće su bile dvostruko niže”, govori Novotny.

Prema njegovom mišljenju kriptovalute nemaju budućnost jer njihova proizvodnja troši ogromne količine energije i postaje neisplativa zbog čega pada interes ulagača da ih kupuju.