'SVIMA 60% PROSJEČNE PLAĆE' Hrvatska prva država u EU koja je prikupila potpise za temeljni dohodak

Inicijativa Temeljni dohodak Hrvatska na svojoj Facebook stranici objavila je kako je Hrvatska danas postala prva država u Europi koja je dostigla svoju kvotu, odnosno prikupljeno je više od 9000 potpisa. Naime da bi se o ovoj inicijativi raspravljalo u Europskoj komisiji u čitavoj Europskoj uniji do 14. siječnja 2014. potrebno je prikupiti milijun potpisa.

Svaka država članica ima određenu minimalnu kvotu koju je potrebno prikupiti. U Hrvatskoj je inicijativu moralo podržati najmanje 9000 građana, što je i ostvareno.

- Upravo je Hrvatska postala PRVA DRŽAVA u EUROPI koja je dostigla svoju kvotu. HVALA svima na fantastičnoj podršci - napisali su iz inicijative na Facebooku.

No o čemu se zapravo radi. Cilj ove inicijative je prisiliti države članice Europske unije da svojim građanima isplaćuju bezuvjetni minimalni dohodak, odnosno mjesečni iznos kojeg bi država isplaćivala svakom građaninu kako bi ga zaštitila od nezaposlenosti i siromaštva.

Iznos temeljnog dohotka stvar je svake države i nigdje nije propisano koliko on mora iznositi. U literaturi se predlaže da to bude 60% prosječne neto plaće jedne države. To znači da bi Hrvatsku temeljni dohodak koštao ugrubo 97,2 milijarde kuna godišnje.

"Bezuvjetni temeljni dohodak (eng. unconditional basic income, basic income, citizen's income) novi je oblik potpune socijalne sigurnosti svih građana Republike Hrvatske i EU.

To je mjesečni iznos koji svaki hrvatski građanin dobiva na svoj osobni bankovni račun od države da bi mogao dostojno živjeti, i to po sljedećim načelima:

bezuvjetni - nema obveze zapošljavanja, nema provjere imetka ni primanja kao ni drugih uvjeta (osim državljanstva / pripadnosti teritoriju). Temeljni dohodak zamišljen je da ga prima svako dijete i svaka odrasla osoba, bili oni radno sposobni ili ne, bez obzira na to jesu li siromašni ili ne.

temeljni - dovoljan za skroman, ali čovjeka sasvim dostojan život.

dohodak - iznos koji se pojedincu dijeli redovito svakog mjeseca od strane države, vrlo sličan osobnom dohotku kakav je danas rezerviran za sretnike sa zaposlenjem, ili vrlo sličan mirovini za umirovljenike.

Želimo da svaki građanin EU ima bezuvjetno pravo na zadovoljenje njegovih osobnih materijalnih potreba da bi mu se osigurao dostojanstven život i da bi on bio u mogućnosti sudjelovati u društvu." - stoji na internetskim stranicama inicijative.

Tko će ga isplaćivati?

Temeljni dohodak isplaćivat će država. Postoji nekoliko mjesta i načina na koje je moguće održivo financirati temeljni dohodak, i ključna riječ u svakom od tih načina jest promjena našeg stava i načina razmišljanja. Svi ćemo se morati promijeniti ako želimo razinu socijalne sigurnosti kakvu može ponuditi samo temeljni dohodak. Vidjet ćete da u većini slučajeva promjena neće značiti da ćemo se morati odreći nečeg vrijednog ili da ćemo izgubiti nešto stečeno.

Porezna reforma

Ovo su neki od predlaganih modela koji se spominju u stranoj literaturi:

- povećanje PDV-a (koji zapravo funkcionira kao porez na potrošnju) uz istovremeno smanjenje ili ukidanje drugih poreza, npr. poreza na dohodak. Na taj način građane se ne oporezuje u trenutku zarađivanja, već u trenutku trošenja novca.

- porez posebno uveden za financiranje temeljnog dohotka

- porezi na dobit iz kapitala (npr. dionice)

- porez na druge, treće i ostale nekretnine (tj. one nekretnine koje građani ne koriste za življenje)

- novi porezi institucijama koje do sada nisu bile oporezivane, a koji neće utjecati na građane i tvrtke (npr. porez na financijske transakcije financijskim institucijama)

- uvođenje trošarina na nove skupine luksuznih proizvoda (razmislimo: u društvu koje se financira iz temeljnog dohotka, što sve postaje luksuz?)

- uvođenje trošarina na nove skupine po zdravlje štetnih proizvoda (koliko nas npr. košta liječenje pandemije zvane dijabetes i što ga uzrokuje? oporezujmo uzroke bolesti).