Svjedočimo snažnom trendu pada broja novozaraženih, sada se otvara jedno logično pitanje

U Hrvatskoj smo u prošlom tjednu svjedočili očiglednom snažnom trendu pada broja novih COVID-19 slučajeva, s danas objavljenim podacima o padu broja slučajeva u zadnjih 24 sata možemo govoriti o kolapsu zaraze. S manje od 800 pozitivnih govorimo o padu od oko 50 posto u odnosu na isti dan prošli tjedan. Ako pak gledamo razdoblje 7 dana na 7 dana onda govorimo o vrlo uvjerljivom padu od 27 posto. Nažalost, sve je očiglednije kako pad broja zaraženih više treba dovoditi u vezu s rastom okuženosti stanovništva, a samo manjim dijelom povezivati sa sve strožim epidemiološkim mjerama.

Ako Hrvatsku, primjerice, usporedimo sa Slovenijom, onda je vidljivo kako su Hrvatska ima puno uvjerljiviji trend pada broja slučajeva u odnosu na Sloveniju koja je uvela osjetno rigoroznije mjere i to puno ranije nego što je Hrvatska zabranila rad kafićima i restoranima. I pored drakonskih mjera Slovenija sve do sredine ovog mjeseca tjedne promjene u brzini rasta slučajeva nije uspjela spustiti na negativni teritorij. Pri tome je Slovenija sa 1132 smrti na milijun stanovnika postala četvrta najgora zemlja na svijetu iza San Marina, Belgije i Italije. Pri ovome je važno istaći da su Italija i Belgija prošle puno lošije u prvom valu pandemije.

S obzirom na vrlo neuvjerljive rezultate jako strogih epidemioloških mjera u cijelom nizu zemalja, sada se otvara pitanje u kojoj mjeri imaju smisla hrvatske zaoštrene mjere, pogotovo mjera zabrane putovanja koja je omogućila odlazak neposredno prije blagdana, dok povratak nije zabranjen te je pri tome „zaključala“ Zagreb i Zagrebačku županiju u istu epidemiološku jedinicu, što je trećina Hrvatske.

Ispod je grafikon koji pokazuje kako je Hrvatska u tjednim promjenama broja slučajeva u odnosu prema Njemačkoj i Sloveniji bolje kad je u pitanju trend usporavanja zaraze, iako je imala puno slabije mjere.

Tjedna promjena broja slučajeva u odnosu prema Njemačkoj i Sloveniji

Posebno će biti zanimljivo pratiti situaciju u Njemačkoj koja se suočava s kontinuiranim rastom novih slučajeva i sve većim brojem smrti, iako je bila predvodnik novog parcijalnog lockdowna u Europi. U Njemačkoj su zbog izrazito visokog broja smrti među starijim osobama osnovali posebni task force koji bi trebao pronaći i provesti rješenja za zaštitu starijih od 80 godina. O fokusu epidemiološke zaštite starijeg dijela populacije prvo se počelo raspravljati u Italiji, još nakon prvog vala pandemije. Učinkovitom izolacijom starijih od 75 mogao bi se smanjiti broj smrti za 50-75 posto. Hoće li Njemačka promijeniti smejr epidemiološke politike?

Inače, njemačka javnost postaje sve opterećenija pitanjem COVID-19 zaraze, a zbog sve veće opterećenosti bolnica u pojedinim regijama krenule su i pomalo neobične rasprave: jedan profesor etike predložio je da se onima koji se ne cijepe ne pruža skrbi u intenzivnim jedinicama (respiratori) u slučaju teške bolesti, a što je izazvalo žestoku reakciju drugih uglednih liječnika. Zanimljivo je da je prijedlog profesora etike podržao epidemiolog Drosten, jedan od kreatora njemačke epidemiološke politike.

Bild naslovnica