Nacionalni kurikul predškole, kojim bi se od 2025. uvela redovita predškola kako bi se obavezno školovanje u Hrvatskoj formalno produžilo na devet godina, neprovediv je, neprimjeren, zastario, neutemeljen i manjkav dokument koji nadležno Ministarstvo obrazovanja, na čijem je čelu Radovan Fuchs, treba odmah povući iz procedure.
Sukus je to velikog broja primjedbi pristiglih na ovaj strateški dokument tijekom javne rasprave, koja završava u srijedu, 15. svibnja. Među njima je i opsežan komentar neformalne radne skupine sastavljene od 17 potpisanih stručnjaka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te učiteljskih fakulteta u Rijeci i Osijeku, zatim ravnatelja vrtića te pedagoga i odgojitelja, koje je okupila Udruga Sidro. Komentar je poslužio i kao baza za pokretanje peticije "Podrška zaustavljanju manjkavog, neprihvatljivog i neprovedivog kurikula predškole" na stranici www.change.org/p/podrška-zaustavljanju-manjkavog-neprihvatljivog-i-neprovedivog-kurikula-predškole, koju je u proteklih nekoliko dana potpisalo gotovo 1000 stručnjaka.
Neznanstvena polazišta
- Predloženi tekst u svojoj suštini je pogrešan i nemoguće je ukloniti njegove manjkavosti. Počiva na nizu neznanstvenih polazišta te obiluje kontradiktornostima. Nemoguće ga je revidirati jer što je nevaljano od početka, ne može biti popravljeno. Stoga zahtijevamo da se prijedlog povuče i da se na znanstvenim činjenicama i istraživanjima, uz uključivanje visokokvalitetnih stručnjaka iz ovog područja, izradi dokument koji će biti snažna i kvalitetna okosnica programa predškole - stoji u zaključku komentara.
Stručnjaci ističu kako je prelazak na devetogodišnje obavezno obrazovanje izrazito važna i strateški složena odluka koja podrazumijeva cjelovitu transformaciju obrazovnog sustava, a ne mehaničko pripajanje posljednje vrtićke godine školi. Iz dokumenta iščitavaju da je obrazovnim vlastima glavni cilj pro forme uvesti još jednu godinu obaveznog obrazovanja kako bi se Hrvatska konačno maknula sa začelja država EU kad je riječ o trajanju obaveznog obrazovanja.
Naime, iako je predškola u Hrvatskoj obavezna već desetak godina i provodi se u vrtićima za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu, Eurodyce (mreža Europske komisije za obrazovanje) ju ne prepoznaje kao godinu obaveznog obrazovanja jer se provodi u obimu od samo 150 do 250 sati godišnje. Stoga je Ministarstvo obrazovanja osmislilo novi Nacionalni kurikul predškole, koji predviđa da se broj sati obavezne predškole poveća na 700 sati godišnje, čime bi se satnica predškole izjednačila s brojem sati nastave u 1. razredu osnovne škole. Eurodyce bi na taj način takvu predškolu računao kao godinu dana obavezne škole, što bi zapravo značilo da djeca ne bi ostajala godinu dana duže u obrazovnom sustavu, što je glavni cilj produžavanja obaveznog obrazovanja diljem svijeta, već bi de facto kretala u školu godinu dana ranije.
Tko je mislio na djecu?
Struka je dokument, koji je Minitarstvo obrazovanja uputilo u proceduru 15. travnja, gotovo jednoglasno sasjekla: smatraju da se radi o ad-hoc dokumentu bez znanstvene težine koji se donosi nabrzinu, ispod radara, u vrijeme kad se javnost bavi sastavljanjem Vlade, ne uzimajući u obzir ni jedan relevantan znanstveni argument o dječjim potrebama u toj dobi. Pri tom ne daje ni odgovore na najosnovnija provedbena pitanja: tko će provoditi taj program s obzirom na višegodišnji kronični manjak stručnog odgojiteljskog kadra te gdje će se predškola provoditi, s obzirom na manjak prostornih kapaciteta vrtića. Svake godine tisuće djece ostanu neupisana u vrtiće, a sad se planira da u njih svaki dan dolazi između 6000 i 8000 dodatne djece.
Također upozoravaju da je financiranje predškolskog odgoja i obrazovanja gotovo u potpunosti u nadležnosti jedinica lokalne uprave i samouprave te je, ovakvim produžavanjem obaveznog obrazovanja, nemoguće osigurati svoj djeci u obaveznom obrazovanju iste kadrovske, materijalne i organizacijske uvjete.
- Program predškole može trajati i puno više sati, ali trajanje i satnica ne određuju kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa. Trebalo bi promišljati o stvaranju materijalno-organizacijskih uvjeta u kojima bi sva djeca imala podjednaka prava u odgoju i obrazovanju od rane dobi, a ne na ovaj način i putem ovog prijedloga još više produbljivati razlike - smatra Udruga odgajatelja predškolske djece Maraške.
Kvalitativni pomak
U javnu su se raspravu uključile i stručne udruge, poput Hrvatske psihološke komore te Hrvatskog pedagogijskog društva.
- Protivimo se pukom produžavanju obaveznog obrazovanja za jednu godinu. Intervencija bi trebala dovesti do kvalitativnog pomaka u smislu razvoja cjelokupne kulture učenja učenika i nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu. Pri tome dodavanje devete godine treba razmatrati kao nastavak sadašnje osmogodišnje škole, a ne kroz otimanje jedne godine predškolskoj razini sustava - smatraju u Hrvatskom pedagogijskom društvu, koje također traži "odbacivanje dokumenta i izradu novog" jer ovaj "predstavlja odmicanje od znanstvenih i stručnih dosega suvremene pedagogije, što odražava nedostatno poznavanje ili pak neuvažavanje suvremenih spoznaja o djetinjstvu, djetetu, načinima njegova učenja i oblicima podrške".