- Izgleda da zbilja trenutno nema tog lijeka u Hrvatskoj, baš sam se i ja zainteresirao kad sam pročitao ovo sve - bio je iznenađen dr. Ivo Ivić, nedavno umirovljeni predstojnik Infektivne klinike KBC-a Split, kojeg je Slobodna Dalmacija pitala je li ikada u splitsku bolnicu stigao početkom godine svečano najavljen lijek koji bi u početnoj fazi COVID infekcije pomogao pacijentima iz rizične skupine.
Podsjetimo, Andrea Topić, djevojka preminulog kolege Vlade Matijanića, objavila je kako su im u KBC-u Split rekli da je trenutno nestašica lijeka koji daju teškim bolesnicima da izbjegnu teže komplikacije covida.
Naime, Topić je objavila na Facebooku kako su im rekli da je trenutno nestašica lijeka i da “taj lijek nema ni KBC Split ni Klinika za infektivne bolesti ‘Fran Mihaljević’, ali da ga imaju, da bi ga možda dali njemu jer je imunološki bolesnik i ima covid, i da je bila nedavno onkološka pacijentica i da ga ni njoj nisu mogli dati jer ga nema. Tražio je da kažu kako se lijek zove da ga sami potražimo, rekli su da nije važno jer ga nigdje nema.
Zvao je neke ljude koje zna i saznao da ga možda ima u OB Dubrovnik, preslab je bio za put do dolje, predložila sam mu da ja nazovem ravnatelja bolnice, rekao mi je da nipošto to ne činim, da nema šanse, da neće tako. Nismo uspjeli doći do tog lijeka”, napisala je u statusu Topić.
Remdesivir i Paxlovid
– Postoji pri Ministarstvu to povjerenstvo koje nabavlja i distribuira lijekove bolnicama i zašto ih trenutno nema stvarno ne znam – začuđen je dr. Ivić, a pogotovo je iznenađen zašto nema Remdesivira.
– Remdesivir smo davali, nekada po nekim prijašnjim indikacijama, u kasnijoj, a onda u ranijoj fazi bolesti.
– A jeste li ikada imali Pfizerov Paxlovid koji se daje u ranoj fazi rizičnim bolesnicima – pitali smo dr. Ivića.
– Ne, nismo nikada imali Paxlovid, ali imali smo Ronapreve. Pazite, to su monoklonska protutijela i ne može se reći da imaju baš toliko dobru učinkovitost kako je to izgledalo u početku kada su se primjenjivali na nekih sedamsto bolesnika. Učinilo se da djeluje, ali onda kad je taj broj porastao, vidjelo se da to možda pomaže, a možda i ne. Drugi problem je što smo shvatili kasnije kako su ta protutijela napravljena za prve varijante virusa. Sada za omikron, nažalost, nemamo ništa i to je tako – kazao je umirovljeni splitski liječnik te nam pojasnio kako postoje dvije vrste lijekova.
– Jedno su, dakle, ta monoklonska protutijela i nisu bogzna kakav izbor, jer zapravo mi nemamo dobar lijek i dajete ga iz očaja. Drugi je lijek, spomenuti Remdesivir, slikovito rečeno “antibiotik za virus”. To je lijek koji smo dugo koristili i ima neku učinkovitost. Pacijenti ne trebaju očekivati da je spasonosan, ali nemamo ništa bolje. Međutim sad ga nema. Ne znam zašto – pita se dr. Ivić i dodaje kako u ovome času cjepivo još uvijek pruža zaštitu!
‘Paxlovid smanjuje postotak teških oboljenja‘
Ipak, ugledni imunolog dr. Zlatko Trobonjača za “Slobodnu” je rekao kako pacijenti imaju šanse izbjeći teži oblik ili pak fatalni ishod bolesti ukoliko dobiju antivirusni lijek u prvih pet dana.
”Paxlovid je antivirusni lijek tvrtke Pfizer. On blokira jedan virusni enzim, odnosno glavnu proteazu virusa. Ako se ta proteaza blokira, onemogućuje se daljnja replikacija virusa i njegovo množenje stanica. U primjeni toga lijeka se pokazalo da ima smisla davati ga u prvih pet dana bolesti i do on može kod jednog dijela pacijenata dovesti do lakšeg oblika bolesti ili njezina prekida. Paxlovid ne eliminira potpuno smrtnost ni boravak u jedinicama intenzivnog liječenja, ali smanjuje postotak ljudi s teškim simptomima”, kazao je dr. Trobonjača.
“Kao ministar, ne mogu vjerovati da bi zdravstveno stanje bilo koga u Republici Hrvatskoj bilo takvo da zahtijeva neki lijek, a on mu nije prepisan. Moramo vidjeti kakvo je bilo zdravstveno stanje i je li zahtijevalo primjenu lijeka i kojeg”, izjavio je nekidan ministar zdravstva Vili Beroš.
Novinarima Indexa potvrđeno je da u Hrvatskoj vlada nestašica lijekova za COVID te nema niti je ikada bilo Paxlovida, iako je još u siječnju odobren od Europske agencije za lijekove (EMA).
Kako funkcioniraju lijekovi
Zanimljivo je da je ministar Beroš još u siječnju ove godine pompozno objavio kako je Hrvatska naručila jedan od tri lijeka za COVID te da stižu do kraja tog mjeseca. Objasnio je tada da se jedan lijek primjenjuje u ranoj fazi infekcije te da se daje onim bolesnicima za koje se predviđa da će imati moguće težu kliničku sliku. Drugi lijek sprječava replikaciju virusa, a treći koji je u tom trenutku bio odobren, a proizvodi ga Roche, koristi se u bolničkim uvjetima i upravo taj je trebao prvi i stići u hrvatske bolnice.
Na sjednici Vlade bilo je tada odlučeno da će ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” dr. Alemka Markotić potpisati ugovora s proizvođačem F. Hoffmann - La Roche te se očekivao početak njegove primjene od 31. prosinca.
Prema tadašnjim procjenama, bilo je potrebno oko 200 bočica mjesečno, a svaka bočica košta 15.501 kunu. Oko 30 milijuna kuna s PDV-om bilo je potrebno za devet mjeseci, a novac je, kako je rekao Beroš, osiguran u financijskom planu HZZO-a. Riječ je bila o kombiniranom lijeku za covid, koji se sastoji od kasirivimaba i imdevimaba.
Prije dva dana ministar govori ovako: “Hrvatska je sa svoje strane pravovremeno učinila sve potrebne korake na razini Povjerenstva koje kontinuirano evaluira ponude i potrebe. Ujedno se intenzivno komunicira s EK-om kako bi se u što kraćem roku nabavili potrebni lijekovi. Lijek iz skupine monoklonskih protutijela dostupan je u Hrvatskoj te se dostavlja na traženje bolnica”, stoji u odgovoru Ministarstva.
Dr. Alemku Markotić htjeli smo pitati je li dogovorenu nabavu lijeka provela i kojim bolnicama su skupocjene bočice isporučene, ali nije odgovarala na naše pozive, pa smo se s istim pitanjem obratili Ministarstvu zdravstva.
“Hrvatska nabavlja sve antivirusne lijekove za covid-19 kao i monoklonska protutijela putem centralne nabave Europske komisije te su dostupni na zahtjev svim našim ustanovama. U slučaju da određeni lijek nije trenutačno stigao u Hrvatsku, u koordinaciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na skladištu su dostupni ostali lijekovi poput monoklonskog protutijela Ronapreve koji je također namijenjen za liječenje hospitaliziranih rizičnih pacijenata.”
Pokušaj da doznamo zašto onda u KBC-u Split nema odgovarajućih lijekova za rizične pacijente, kada ih već ima na skladištu, također nam nije uspio, s obzirom na to da se ravnatelj splitske bolnice dr. Julije Meštrović nije odazvao na poziv. Je li u ovom slučaju u pitanju nemar vodstva bolnice? Nadajmo se da će i to pokazati istraga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....