Nakon što utihnu pobjednički bubnjevi i ispiju se slavljeničke boce šampanjca, novoformiranu Vladu, koja god bila i kad god se formira, dočekat će prilično nezahvalan zadatak - morat će rashode državnog proračuna za 2016. smanjiti za minimalno dvije-tri milijarde kuna. I u Ministarstvu financija neslužbeno su nam potvrdili da je to realnost državnih financija u idućoj godini, a na pitanje gdje će se rezati toliki novac odgovoreno nam je - gdje god se uspije, samo se mirovine iz rada neće smjeti dirati. Te brojke nisu "isisane iz prsta" nego su posljedica neodržive dinamike rasta javnog duga i formalnog zahtjeva Europske komisije da Hrvatska javni dug smanji ispod tri posto već u 2016., iako je vjerojatno da će nam progledati kroz prste i taj rok produljiti do 2017. Naime, Hrvatska će u ovoj godini, prema prognozi EK, vjerojatno zabilježiti deficit državnog proračuna od 4,9 posto BDP-a (prema ESA metodi), iako je prema preporuci EU u ovoj godini deficit morao biti 3,9 posto, a u 2016. 2,7 posto BDP-a.
Međutim, jasno je da Hrvatska ne može ispuniti kriterije iz Procedure prekomjernog deficita, te se očekuje kako će EK "zapovjediti" Hrvatskoj da u idućoj godini smanji deficit na oko 3,9 BDP-a. A to podrazumijeva smanjivanje rashoda za oko dvije do tri milijarde kuna. Doduše, ako se u idućoj godini postigne realan rast BDP-a od jedan posto, uz inflaciju od 1,1 posto, tada će se povećati i prihodi i deficit će se dodatno smanjiti. No, u Ministarstvu financija su nam rekli kako smatraju da se prihodi moraju maksimalno konzervativno planirati. "Ne smijemo se oslanjati na rast prihoda, ako se to dogodi, moramo dodatno smanjiti decit, a ne povećavati potrošnju, i zato ovaj put moramo inzistirati prvenstveno na realnom smanjivanju rashoda", rekli su nam u Ministarstvu.
A da su uštede moguće već ove godine pokazuju i podaci državne riznice od 18. studenoga prema kojima je od ukupno planiranih 10,7 milijardi kuna na godišnjoj razini bilo potrošeno 8,5 milijardi kuna. Moguće je da će u prosincu na naplatu doći neke javne nabave Ministarstva obrane i drugih ministarstava, ali je jasno da se na toj stavci može u ovoj godini uštedjeti oko milijardu kuna. Podsjetimo, i prošle je godine u zadnja dva mjeseca bilo potrošeno tri milijarde kuna manje nego što je bilo planirano, i to većinom na materijalnim rashodima.
Uz to, do 18. studenoga ove godine za ostale je rashode bilo potrošeno četiri u odnosu na planiranih 5,6 milijardi kuna, dok je za nabavu nefinancijske imovine bilo utrošeno 1,9 milijardi kuna prema predviđenih 3,4 milijarde kuna. Očito je da se na te tri stavke deficit dodatno ove godine može smanjiti za oko dvije milijarde kuna, što znači da bi ukupni rashodi u ovoj godini mogli sa 119 milijardi kuna pasti na 117 milijardi kuna.
No, u Ministarstvu financija su nam rekli da bi i u tom slučaju trebalo u 2016. smanjiti rashode za dodatnih dvije do tri milijarde kuna, što znači da bi trebali pasti na 115 ili 114 milijardi kuna. Odnosno, deficit po gotovinskoj metodi u ovoj bi godini trebao iznositi 10,5 umjesto 12,5 milijardi kuna, a prema ESA metodi, koja uključuje zdravstvo i neka javna poduzeća, 4,2 posto (oko 13,5 milijardi kuna) umjesto 4,9 posto BDP-a (što je projekcija EK). Ako se to zbilja ostvari, tada će i EK vjerojatno zahtijevati smanjenje deficita na oko 3,2 do 3,5 posto BDP-a, dakle opet za dvije do tri milijarde kuna. No, čak i to neće biti dovoljno da se zaustavi efekt "grude snijega" - "automatskog" rasta duga u odnosu na BDP jer trošak kamata "jede" gospodarski rast.
Naime, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, ustvrdio je da Hrvatska, kako bi se poništio negativni učinak "grude snijega", mora u 2016. i 2017. ostvariti kumulativni primarni suficit od oko tri posto BDP-a ili oko 10 milijardi kuna (po pet milijardi kuna godišnje), dok bi se prema trenutnim projekcijama u tom razdoblju mogao ostvariti kumulativni primarni deficit od gotovo tri milijarde kuna, što jasno pokazuje veličinu fiskalnih neravnoteža.
Budući da su nam u Ministarstu financija rekli da će iduće godine trošak kamata iznositi oko 11,5 milijardi kuna, to znači da bi deficit (po ESA metodi, bez kamata) trebao biti oko 6,5 milijardi kuna, odnosno oko dva posto BDP-a, ako bi se poštivalo Vujčićevu procjenu. Dakle, rashodi bi se morali smanjiti za oko pet do šest milijardi kuna. A to će biti jako teško, vjerojatno i nemoguće provesti. I to kristalno jasno predočuje dubinu problema u kojima se nalaze hrvatske državne financije.
Na žalost, SDP i HDZ, te, kao što se vidjelo ovaj ponedjeljak, ni Most nezavisnih lista, nisu nimalo pažnje posvetili problemima državnog proračuna i javnog duga, osim uobičajenih floskula o "fiskalnoj odgovornosti" i "boljim upravljanjem javnim dugom". Očito je da reformski kapacitet počinje blijediti kada se pristupi toj temi. Stoga još jednom političare treba suočiti sa realnošću - smanjivanje deficita i usporavanja rasta javnog duga nisu tek isprazne makroekonomske teme, nego one izravno diktiraju svakodnevicu građana i poduzetnika.
Ovisno o vjerodostojnosti fiskalne politke financijski investitori će vagati i kamate na naš javni dug, a o toj cijeni javnog duga ovise i kamate pod kojima se banke u Hrvatskoj zadužuju kod svojih banaka-majki, te posljedično i visina kamate za svako poduzeće i svakog kreditnog dužnika u Hrvatskoj. O visini tih kamata ovisi hoće li se otvoriti ili zatvoriti neko radno mjesto i hoće li se povećati ili smanjiti nečija plaća. I zato je državni proračun najvažniji godišnji političko-ekonomski akt - on određuje egistencijalnu sudbinu svakog od nas.
Preporuke Europske komisije
1. Objaviti i provesti nalaze utvrđene revizijom rashoda. Poboljšati kontrolu nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini, osobito uspostavom mehanizma za sankcioniranje subjekata koji ne poštuju proračunska ograničenja. Donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti te jačati sposobnosti i ulogu Državnog ureda za reviziju. Uvesti periodični porez na nekretnine i poboljšati disciplinu u području PDV-a. Jačati upravljanje javnim dugom, osobito godišnjom objavom strategije za upravljanje dugom i osiguranjem odgovarajućih resursa.
2. Destimulirati prijevremeno umirovljenje povećanjem umanjenja za prijevremene mirovine. Poboljšati primjerenost i učinkovitost mirovinskih rashoda postroživanjem definicije teških i opasnih zanimanja. Rješavati fiskalne rizike u zdravstvenom sektoru.
3. Rješavati slabosti okvira za određivanje plaća savjetujući se sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnom praksom u cilju poticanja usklađivanja plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. Snažnije poticati nezaposlene i neaktivne osobe na to da prihvaćaju plaćene poslove. Provesti, na temelju revizije 2014., reformu sustava socijalne sigurnosti i nastaviti konsolidaciju socijalnih naknada poboljšanjem usmjerenosti i uklanjanjem preklapanja.
4. Smanjiti razinu fragmentiranosti i preklapanja između tijela na središnjoj i lokalnoj razini uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti i racionalizacijom u sustavu državnih agencija. Povećati transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije. Ubrzati privatizaciju.
5. Znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pružateljima usluga. Utvrditi i provesti mjere za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava, osobito trgovačkih sudova.
6. Ojačati predstečajni i stečajni okvir za poduzeća radi lakšeg restrukturiranja duga i uspostave postupka osobnog stečaja (ti zakoni su doneseni). Povećati sposobnost financijskog sektora za to da pridonese oporavku potrebnom zbog izazova u području loših velikih kredita poduzećima i stambenih kredita u stranoj valuti (donesen zakon s upitnom ustavnošću), te zbog lošeg upravljanja u određenim institucijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....