Riječima da trgovinski sukobi na Balkanu mogu biti vjesnici rata, The Economist započinje svoj tekst o nadolazećem "ratu jajima" između Bosne i Hercegovine i Europske unije, točnije Hrvatske.
Economist podsjeća na 1906. godinu kad je Austro-Ugarska odlučila ukinuti uvoz svinjetine iz Srbije. Tzv. "rat svinjetine", samo je jedan u nizu trgovinskih sukoba u godinama u kojima je uslijedilo ubojstvo Franje Ferdinanda u Sarajevu i nadolazeća kataklizma - Prvi svjetski rat.
Prema pisanju Economista , kad Hrvatska uđe u Europsku uniju 1. srpnja 2013. njezine granice sa Slovenijom i Mađarskom postat će nevažne. No ostale granice, s Srbijom, Crnom Gorom i BiH, postat će vanjske granice EU.
Iako su dvije od tih granice nevažne, kako piše Economist, granica sa Bosnom i Hercegovinom potpuno je druga priča.
Dok je granica sa Srbijom relativno kratka, a Hrvatsku s Crnom Gorom spaja praktički jedna cesta, njihov politički sustav prilično je jasan. Kad te države izvoze mliječne proizvode, jaja i meso u EU, njihovi proizvodi imaju potrebne žigove nadležnih agencija iz EU, koje provjeravaju i testiraju valjanost proizvoda za uvoz u EU.
No BiH je skroz druga priča. Kako piše The Economist, nitko se ne može dogovoriti oko ničega.
Republika Srpska uvijek zahtjeva da se gotovo sve čini na razini entiteta, dok Bosanci iste stvari žele činiti na državnoj razini. Poljoprivreda čini 10 posto BDP-a BiH, u usporedbi sa svega 2 posto u državama EU, ali BiH, začudo, nema ministarstvo poljoprivrede, a kamoli agencije koje bi mogle certifirati izvozne proizvode.
Stoga, ako se nešto u kratkom roku ne promijeni, značajan izvoz mliječnih proizvoda, jaja i mesa u Hrvatsku bit će ukinut njezinim ulaskom u EU.
Štoviše, od srpnja 2013. samo će dva granična prijelaza, na granici dugoj nešto više od tisuću kilometara, biti opremljeni za kontrolu poljoprivrednih proizvoda. Dodatni troškovi prijevoza mogli bi uništiti male proizvođače. Problema su svjesni i na hrvatskoj strani, jer će isti problem pogoditi i hrvatski izvoz u BiH.
Hrvatska se nada da će novcem dobivenim od EU otvoriti još nekoliko prijelaza.
Još jedan problem je Neum, jedini izlaz BiH na more. Kako piše Economist, problem koji ne potječe iz prošlog stoljeća, već iz 1699. kad je Bosna bila pod Osmanskim carstvom.
Trenutno, s obzirom da su i Hrvatska i BiH članice CEFTE, Neum ne izaziva nikakve probleme, automobili i trajekti nesmetano putuju preko granice.
No problem će nastati ulaskom Hrvatske u EU, kad će kamioni dva puta u svega nekoliko kilometara gubiti vrijeme i novac na dobivanje carinskih pečata, ili gubitak vremena na prijevoz trajektima.
Kako piše Economist , prema izjavama Vesne Pusić, šefice Odbora za europske integracije u Hrvatskom saboru, jedna od ideja jest da se tamošnji put pretvori u autoput, te da se na njegovim izlazima vrše granične kontrole.
Ono što The Economist ističe kao posebno zanimljivo jest činjenica da su gotovo svi stanovnici Neuma bosanski Hrvati, a gotovo svi bosanski Hrvati imaju hrvatske putovnice. Što znači da će svi oni, iako žive izvan granica EU, od srpnja 2013. postati građani EU te imati prava unutar EU, primjerice kod pitanja zaposlenja.
No bosanski Srbi i Bošnjaci neće imati takve privilegija, stoga bi se mogli osjećati kao građani drugog reda u usporedbi s Hrvatima.
The Economist zaključuje da bi spomenuta činjenica mogla natjerati političare u BiH na dogovor o tome tko je zadužen za standarde o sigurnosti hrane i izvoza.
Ako ne, piše The Economist, "rat jajima" pokazati će običnim ljudima kakve su posljedice neuspjeha čelnika države da rade za interese naroda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....