KRŠENJA PRAVA

Tjeraju ih da rade na crno: Inspektori lani našli 526 stranih radnika koji nisu bili prijavljeni

Državljani trećih zemalja izjednačeni su s domaćim radnicima po pitanju povrede odredaba Zakona o radu

Dostavljači u Zagrebu

 Damjan Tadic/Cropix

Iako tvrde da kontinuirano obavljaju inspekcijske nadzore vezano uz rad i zapošljavanje državljana trećih zemalja u Hrvatskoj, konkretni podaci Državnog inspektorata (DIRH) zapravo malo govore o razmjerima kršenja radnih prava stranih radnika jer se o tome ne vodi posebna statistika, a lani im je, podsjetimo, izdano više od 125 tisuća dozvola.

Opisujući svoj lanjski angažman - što po službenoj dužnosti što po zaprimljenim predstavkama - inspektori kažu da su ukupno obavili 8652 nadzora primjene propisa u području radnih odnosa u kojima su utvrdili da je kod poslodavaca radilo 590 radnika koje poslodavci nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme, te 526 državljana trećih zemalja koji su radili protivno odredbama Zakona o strancima, što znači bez dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi.

O takvim nalazima su obavijestili MUP i Poreznu upravu, a osim prekršajnih mjera inspektori su poslodavcima izdali rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti. Na račun Državnog proračuna u prošloj su godini poslodavci zbog toga uplatili ukupno 501.692,22 eura, odnosno 3.780.000 kuna.

Nema posebne evidencije

Iz inspektorata pritom napominju da su, vezano za povrede odredaba Zakona o radu i drugih propisa iz područja rada i zapošljavanja, državljani trećih zemalja izjednačeni s domaćim radnicima te se o tome za njih ne vodi posebna evidencija.

Navode ipak da je, osim angažmana stranaca bez dozvole za boravak i rad te neprijavljivanja na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, utvrđen cijeli niz drugih nezakonitosti.

Nabrajaju da se to odnosi na neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, povrede vezane za radno vrijeme (osobito prekovremeni rad) i odmore (osobito dnevni i tjedni odmor), neisplatu zakonom propisane minimalne plaće, nevođenje ili nevođenje na propisani način evidencija o radnicima (osobito evidencija o radnom vremenu) te sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme protivno odredbama Zakona o radu.

Pokrili teren

Iznesene brojke DIRH-a ne zvuče alarmantno, no pitanje je koliko je inspekcija u svojim izlascima dobro pokrila teren, pogotovo sudeći po učestalosti negativnih priča koje dospiju do medija. Od slučajeva koje su detektirali i odnose se na strane radnike, najviše je u neprijavljenom radu bilo državljana Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Nepala i Filipina, i to u djelatnostima građevinarstva, ugostiteljstva i ostalim uslužnim djelatnostima.

I sami strani radnici podnosili su prijave DIRH-u, no nismo dobili podatak o tome koliko ih je bilo niti kako su završile (ne vodi se evidencija zaprimljenih predstavki prema kriteriju sadržaja i državljanstva podnositelja). Kako kažu, predstavke im dolaze i od MUP-a, drugih javnopravnih tijela, građana, anonimnih podnositelja, pa i drugih inspektora Državnog inspektorata koji su u provedbi nadzora iz svog djelokruga na radu zatekli državljanina treće zemlje.

Zakoni predviđaju kazne za poslodavce od 30 tisuća kuna do 150 tisuća kuna po radniku

Kad inspektori utvrde da je tijekom nadzora za poslodavca radio strani radnik bez dozvole ili potvrde o prijavi rada, pokreće se prekršajni postupak i zabranjuju poslodavcu obavljanje djelatnosti na 30 dana, a radniku pružanje usluga. No, prema Zakonu o strancima, mjera zabrane obavljanja djelatnosti neće se izvršiti ako poslodavac u roku od tri dana dostavi dokaz da je izvršio uplatu novčanog iznosa od 30.000 kuna za svakog državljanina treće zemlje u korist Državnog proračuna.

U prekršajnim odredbama kazne za poslodavce idu od 75 do 150 tisuća kuna po svakom državljaninu treće zemlje koji je nezakonito boravio u Hrvatskoj, a za one bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada od 50 do 100 tisuća kuna, što je i kazna ako zaposli državljanina treće zemlje na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:59