TKO ĆE RADITI DIJAGNOSTIKU? 'Zbog stečaja Imunološkog zavoda bilo ugroženo dijete'

Šezdesetak radnika Imunološkog zavoda i predstavnici sindikata održali su skup na kojem su dogovorili da će sljedećih tjedan dana intenzivno raditi na tome da javnost izvijeste o važnosti opstanka zavoda i da nađu rješenje za nastavak rada, javlja HRT .

Ističu da se proizvodnja cjepiva i lijekova od krvne plazme ne smije ugasiti. Nakon jednosatnog sastanka zaključili su, ako se ne oglase vladajući, izlaze na ulicu. Alarmantno je, kažu, da u pitanje dolazi skladištenje krvnih pripravaka, ali i činjenica da bismo mogli ostati bez najkvalitetnijeg cjepiva kojeg se žele domoći i konkurentske tvrtke.

Voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu Imunološkog zavoda Anka Dorić istaknula je da je već jučer, zbog stečaja Zavoda, bio ugrožen život jednog djeteta, piše HRT .

- Saznala sam za jedan vrlo urgentan slučaj u kojem su nas jučer kolege s Rebra i kolege s kliničke bolnice Fran Mihaljević hitno zamolile i obavijestile da je malodobno dijete oboljelo od bolesti sa simptomima botulizma. Botulizam je toksin koji proizvodi clostridia botulinum i poznati je najjači otrov koji postoji. Naši ljudi, iako nismo radili jer smo u stečaju, napravili su dijagnostiku i potvrdili da je riječ o botulizmu. Žene su došle od kuće, obavile su tu dijagnostiku i pitam se tko će raditi ubuduće tu dijagnostiku jer jedinu dijagnostiku botulizma u ovoj zemlji radio je Imunološki zavod, upozorila je.

Predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske Ivan Tomac ocijenio je danas ohrabrujućom najavu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da će Grad Zagreb pokušati spasiti Imunološki zavod, te poručio da će sindikat pomoći koliko može u spašavanju Zavoda ili barem njegova najvažnijeg dijela - proizvodnje krvnih derivata i virusnih cjepiva.

Nakon odlaska Imunološkog zavoda u stečaj, radnici su dobili otkaze ugovora o radu s otkaznim rokom od mjesec dana, a kroz to vrijeme dolazit će na posao. Sindikat će u prosvjede krenuti tek kad se iscrpe sve druge mogućnosti i ako procijeni da je to jedino što je preostalo, rekao je Tomac Hini.

On očekuje da se država, kao najveći vjerovnik, odgovorno ponaša prema svojem vlasništvu. Ohrabruje nas izjava Bandića da Zagreb neće mirno gledati propadanje Imunološkog zavoda jer ima potencijala da u godinu - dvije u njega uloži 15 milijuna eura, dodaje Tomac.

To bi se ulaganje moglo višestruko isplatiti, jer ono što ćemo u budućnosti uvoziti zbog gašenja Zavoda moglo bi nas stajati dvostruko više, upozorio je Tomac.

U izgradnju novog pogona za virusna cjepiva treba uložiti 80 milijuna kuna, a kroz tri godine skupljim plaćanjem krvnih derivata izgubili bismo oko 150 milijuna kuna. "Time gubimo dvije tvornice, 192 radnika, 120 godina tradicije i pameti, i sve to dajemo u bescjenje nekome tko je 'nanjušio' dobar biznis", kaže Tomac.

Da bi se revitalizirao Imunološki zavod, mora se obavezno riješiti problem proizvodnje krvnih derivata, koji su zbog neodgovarajućeg prostora izgubili licencu, pa se mora pronaći nova primjerena lokacija za to. Krvni derivati su od posebnog interesa za Hrvatsku, jer radi se o načelu samodostatnosti, odnosno da se za domaće stanovništvo proizvode pripravci od vlastite krvi, pojasnio je Tomac.

Proizvodnja virusnih cjepiva, čija dozvola vrijedi do kraja 2015., može se nastaviti na sadašnjoj lokaciji u Rockefellerovoj ulici, ali se mora ići i na izgradnju nove tvornice sa svim potrebnim dozvolama. Također treba aplicirati kod Svjetske zdravstvene organizacije da se ta cjepiva mogu izvoziti na zahtjevna svjetska tržišta.

Virusna cjepiva su intelektualno bogatstvo Imunološkog zavoda i svojevrsna dodana vrijednost za budućnost, poručio je Tomac.

Imunološki zavod u problemima je još od 1993., jer Vlade koje su predstavljale većinskog vlasnika nisu ništa napravile da se Zavod financijski, kadrovski, organizacijski i tehnološki restrukturira, tvrdi Tomac.

Nad Imunološkim zavodom je otvoren stečaj 20. prosinca, a stečajna upraviteljica Branka Malbašić u tvrtku je ušla 7. siječnja, dok su radnici bili na godišnjem odmoru.

U međuvremenu je bivši direktor Zavoda Davorin Gajnik 31. prosinca uložio žalbu na otvaranje stečajnog postupka, iako je on sam podnio zahtjev za otvaranje stečaja 28. kolovoza prošle godine.