Tko je ubio pčele u Međimurju? Stigli prvi laboratorijski nalazi, priča postaje sve zamršenija

Sjećate se masovnog trovanja pčela početkom lipnja u Međimurju? Nakon više od mjesec dana stigli su laboratorijski nalazi uzoraka uginulih pčela. Iako pčelari sumnjaju na trovanje insekticidima službeni uzrok i dalje je nepoznat - mada je analiza otkrila pesticide u tragovima, piše HRT.

Pčelari sedam međimurskih sela kojima je stradalo više od 1100 košnica rezultatima je razočarano, iako će najvjerojatnije biti obeštećeni novcem iz Mjere 5.2. Fonda ruralnog razvoja.

Ovogodišnji početak lipnja međimurski će pčelari pamtiti dok su živi. Kasnoproljetni je dan počeo kao i svaki drugi - pčele su marljivo skupljale pelud, košnice su se punile i odjednom - šok. Milijuni mrtvih pčela - ispred košnica.

- To su gubici neizračunati, ljudi su ove godine pojačano prskali, bilo je dosta korova, ljudi su pojačali doze, i s time su uništili pčele, kaže pčelar Antun Hruška.

Veterinarski je inspektor skupljao uzorke, angažirana je policija, državno odvjetništvo. A kako neslužbeno doznaje HRT nekoliko je međimurskih ratara moralo preorati svoje parcele jer su koristili insekticide za svoje poljoprivredne kulture u dozama većima i tri puta od dozvoljenih.

I na tome je stalo. Bilo je to vrijeme predizborne kampanje pa se pčelarima mnogo toga obećavalo - ali nisu vidjeli niti kune.

Iz policije i državnog odvjetništva HRT doznaje da ne mogu pokrenuti kazneni postupak dok nemaju "crno na bijelo" - službeni uzrok trovanja. Ispred tridesetak međimurskih pčelara, 9. srpnja u društvenom domu u Domašincu - pročitani su neslužbeni nalazi laboratorija iz Zagreba.


- Dva uzorka su pozitivna na otrov koji je normalan kad se pčele tretiraju za varou, a svi su ostali uzorci negativni na pesticide do granica destabilnosti, kaže predstavnica pčelara Ana Pepelko. Iako su otrovi pronađeni u tragovima, to ipak nije službeni dokaz da su oni uzrok masovnog pomora koje Međimurje - ne pamti. Pčelari tvrde - prekasno se uzeo uzorak.

- Mi smo prvi u Hrvatskoj koji smo imali takav pomor i nije se znalo što tko treba raditi. Svi su rekli - to su mala bića, to nije bitno, ali kad je to sve izašlo van - bilo je prekasno, tvrdi Željko Trupković, Udruga pčelara Međimurske županije Agacija.


Među prvima je pčele analizirala profesorica s Veterinarskog fakulteta Ivana Tlak Gajger koja je zaključila - ovdje nije riječ o bolesti. Da se pojavila zarazna bolest ovih razmjera, kaže - ne bi stala na tom području. No profesorica nije toksikolog pa o prisutnosti mogućih otrova ne želi govoriti.


Procjenjuje se da je riječ o šteti koja prelazi tri milijuna kuna. Mnogi će pčelari morati krenuti iz početka - s novim košnicama, zajednicima. Strahuju da se neće oporaviti godinama. Ministarstvo je obećalo pomoć pčelarima. Ne radi se više o milijun kuna kao što se govorilo nego će biti riječ "o većoj svoti koja će biti aplicirana preko mjere 5", govori Ana Pepelko.

O ovoj temi bit će sigurno još rasprave u Plodovima zemlje. Ali i laiku je jasno da nije ovdje riječ o bolesti, nego o evidentnom trovanju pčela. Puno je očiglednih dokaza za to i nevjerojatno je da sustav - unatoč glomaznom pogonu - ne može zakonski pravosnažno to i staviti na papir.

Pčelarima sigurno treba služba koja bi ovakve incidentne situacije znala riješiti prije, barem puno brže nego što to radi sada, kazao je Vlatko Grgurić u odjavi priloga, piše HRT.