Tko se to doseljava na Baniju? Raste broj prijava prebivališta, na terenu sumnjaju u motive

Veliki je odljev stanovnika iz svih dijelova Sisačko-moslavačke županije nakon što je tu hrvatsku regiju 29. prosinca prošle godine pogodio katastrofalan potres, a sitna podrhtavanja gotovo svakodnevno potiču na takva razmišljanja i one koji su ostali. Međutim, malo tko bi pomislio da je broj onih koji su promijenili prebivalište i otišli živjeti izvan županije gotovo jednak broju ljudi koji su doselili na Baniju i sisačko područje, ili da budemo precizni, prijavili prebivalište na području Sisačko-moslavačke županije od potresa do danas.

Brojke koje smo dobili iz Policijske uprave sisačko-moslavačke kažu ovako. Na dan 31. prosinca 2020. godine prijavljeno prebivalište na području Sisačko-moslavačke županije imalo je 171.066 osoba, a 9. ožujka na tom području prijavljeno prebivalište imalo je 170.761 osoba.

Odlazak u inozemstvo

- U razdoblju od 1. siječnja 2021. godine do 9. ožujka ove godine s područje Sisačko-moslavačke županije 208 osoba je odselilo na područje neke druge županije, 22 osobe odselile su u inozemstvo. U istom razdoblju na područje Sisačko-moslavačke županije doselilo je 176 osoba iz drugih županija te 13 državljana iz inozemstva. U istom razdoblju 803 osobe su promijenile adresu prebivališta unutar Sisačko-moslavačke županije - kažu nam u sisačkoj policiji.

Stvaran broj odseljenih i onih koji su izvan Sisačko-moslavačke županije prijavili boravište deset je puta veći, no očit je gotovo identičan broj službeno odseljenih i doseljenih. Tko bi, dakle, poželio doći živjeti u banijske ruševine, na područje na kojemu se, prema podacima državne stranice Potres.info, od 29. prosinca tlo zatreslo točno 930 puta magnitude jače od 2 stupnja po Richteru, gdje 1719 obitelji živi po kontejnerima, 37.512 je razrušenih ili oštećenih objekata, gdje se pojavilo 109 jama vrtača, 63 klizišta i 42 likvefakcije, i gdje su hitne službe intervenirale u pomoć više od 25.000 puta, što HGSS-ovci i vatrogasci, a što psihijatri i psiholozi (više od 11.000 puta)?

- Očito samo onaj tko misli ostvariti neka prava koja mu ne pripadaju - smatra Mladen Pavić, glasnogovornik Stožera za otklanjanje posljedica potresa, koji vodi potpredsjednik Vlade Tomo Medved. On je jučer i iznio sve te brojke koje su obilježile vrijeme nakon velikog potresa.

Sasvim je moguće, slaže se Pavić, da su među osobama koje su došle živjeti na potresom pogođeno područje i vlasnici nekretnina koji misle da će im to pomoći da se nađu na listi za obnovu, no takvo što neće biti moguće.

Stroga evidencija

- Postoje takve informacije. Imali smo slučaj krađe kontejnera i pokušaja trgovanja 'naljepnicama', međutim, ništa od bilo kakve zloporabe ne može proći. Ono što je ključno jest prebivalište ostvareno 29. prosinca, na dan potresa. Sve osobe koje su na taj datum imale prebivalište na potresom pogođenom području moći će ostvariti pravo na prioritetnu obnovu, a u svim ostalim objektima, smatra se, nije se boravilo u tom trenutku. Sve što se poslije događalo, lov je u mutnom - prokomentirao nam je Mladen Pavić.

Napominje da je svaki dosad pregledani objekt evidentiran u njihovu sustavu u kojemu su preklopili bazu Geodetske uprave s adresama kuća s policijskim bazama i prijavljenim prebivalištima. U ovom trenutku pregledano je 31.550 objekata s crvenim ili žutim naljepnicama od 37.512 prijavljenih oštećenja.

Od preostalih koje statičari moraju obići 1500 je onih u kojima vlasnici imaju prebivalište, a preostali su, znači njih oko 4500, oštećeni objekti u kojima vlasnici u trenutku potresa nisu živjeli te njihova obnova nije prioritet. Do promjena može doći samo ako bi neki novi potres dodatno narušio statiku kuće pa bi to iziskivalo da se promijeni stupanj oštećenja.

U Sisak se doselile 144 osobe

- Imam podatak da je 96 osoba iz Siska u 2021. prijavilo prebivalište drugdje, a znam za slučaj samo jedne obitelji koja se prijavila u Sisku nakon potresa i na temelju toga ostvarila prava u Centru za socijalnu skrb Sisak, koja nisu trebali. Prema evidenciji, 144 osoba je prijavilo u 2021. godini da su se doselile u Sisak. To je brojka koja ne odudara od prijašnjih godina - prokomentirala nam je stanje na terenu sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček.

Ona kaže da je Sisak jedini grad u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojem se ljudi u jednakoj mjeri doseljavaju, kao i iseljavaju, "dok ostatak SMŽ bilježi negativne trendove, Sisak je grad u koji podjednako dolaze stanovnici iz ostatka SMŽ, kao i iz drugih krajeva RH, ali i BiH".

- Sisak je po razvijenosti iznad državnog prosjeka i to je, uz visoki komunalni standard, dovoljno mjesta u vrtićima, devet osnovnih škola, više srednjih škola, opće bolnice, sportskih i kulturnih sadržaja, glavni faktor da je grad poželjan za život. Uvijek kad govorim o SMŽ kao primjeru županije koja je sve siromašnija i sve raseljenija, obavezno izdvojim Sisak, kao primjer grada u koji se doseljava i koji kontinuirano bilježi rast - kaže gradonačelnica Ikić Baniček.