NEPRAVOMOĆNA ODLUKA

TOMISLAV HORVATINČIĆ PROGLAŠEN KRIVIM ZA POMORSKU NESREĆU U KOJOJ JE POGINULO DVOJE TALIJANA! Osuđen je na četiri godine i 10 mjeseci zatvora

 
Tomislav Horvatinčić
 Nikolina Vuković Stipaničev/HANZA MEDIA

Na Općinskom sudu u Šibeniku u srijedu je zagrebački poduzetnik Tomo Horvatinčić (72) nakon trećeg suđenja nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 godine i 10 mjeseci.

Prema presudi koju je donijelo tročlano sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Ivana Jurišića, Horvatinčić je proglašen krivim za izazivanje pomorske nesreće koja se dogodila 16. kolovoza 2011. godine kod otočića Lukovnjak u primoštenskom akvatoriju, a u kojoj su smrtno stradali talijanski supružnici Francesco Salpietro i Marinela Patrola Salpietro.

Horvatinčić je kriv jer je lakomisleno upravljajući motornom jahtom Santa Marina od 900 konjskih snaga i brzinom od 26 čvorova, cijelom dužinom jahte prešao preko jedrilice Santa Pazienza i zdrobio je. Od siline udara smrtonosne višestruke ozljede zadobili su talijanski nautičari čija su tijela odbačena u more. Horvatinčić se nije pojavio na izricanju presude.

Budući da je izrečena kazna manja od 5 godina zatvora, Horvatinčić ne mora ići u pritvor.

Dugotrajni postupak

Inače, sudski postupak protiv Horvatinčića traje već punih sedam godina, a koji je više zaintrigirao hrvatsku javnost negoli gotovo svi sudski procesi u kojima je na optuženičkoj klupi bio bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.

Naime, nakon četiri godine trajanja prvog sudskog postupka, 16. studenog 2015. g., Horvatinčić je proglašen krivim te je osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od 20 mjeseci s rokom kušnje od tri godine. Sutkinja Maja Šupe obrazložila je tada da je Horvatinčić lakomisleno upravljao jahtom brzinom od 25 čvorova, što je dovelo do udara u talijansku jedrilicu.

Ona ga je proglasila krivim za kazneno djelo iz nehaja, a ne iz neizravne namjere kako je to stajalo u optužnici. Sutkinja Šupe je tako ovom presudom odbacila sinkopu kojom se branio Horvatinčić da je nastupila kod njega prije kobnog udara u jedrilicu.

Međutim, iako je proglašen krivim za kazneno djela iz nehaja, za koje također zakon predviđena bezuvjetna kazna zatvora, Horvatinčiću je dosuđena uvjetna kazna. Sutkinja je to obrazložila olakotnim okolnostima – od niza zdravstvenih tegoba okrivljenika, preko njegova iskazanog žaljenja do izražene spremnosti da materijalno obešteti obitelj stradalih.

Presudu je zadarski Županijski sud ukinuo obrazloživši da tijekom sudskog postupka nije utvrđeno činjenično stanje je li Horvatiničić u trenutku pomorske nesreće bio ubrojiv ili nije.

U ponovljenom suđenju pred istim sudskim vijećem i sutkinjom Šupe dolazi do "kopernikanskog obrata". Presudom 13. listopada 2017. g. sutkinja oslobađa Horvatinčića krivnje, uz kratko obrazloženje:

"Sudsko vijeće nije sigurno i nedvojbeno utvrdilo da je okrivljeni počinio kazneno djelo neizravnom namjerom, niti iz nehaja. Ujedno, Vijeće je prihvatilo obranu da je okrivljenik doživio sinkopu, odnosno kratki gubitak svijesti, uslijed čega je i izostala njegova reakcija pri upravljanju jahtom u zadnjoj fazi mimoilaženja s talijanskom jedrilicom."

Bura u javnosti zbog presude

Ovakva presuda i njezino obrazloženje "sledili su krv u žilama" mnoštva građana, nikada do tada nije se zbog neke presude u hrvatskoj javnosti podigla tolika bura negodovanja i ogorčenja, a brojni su pravni eksperti Horvatinčićevo oslobađanje od bilo kakve krivnje nazvali "sumrakom hrvatskog pravosuđa".

No, nakon nepunih osam mjeseci, vijeće Županijskog suda u Zadru poništava oslobađajuću presudu i ponovno vraća predmet Općinskom sudu u Šibeniku, uz promjenu vijeća i suca. U obrazloženju se navelo da je sutkinja Šupe počinila bitne povrede kaznenog postupka jer je navela proturječne razloge za oslobađajuću presudu. Suci zadarskog suda ocijenili su da je bitna povreda kaznenog postupka bila i izdvajanje skice nesreće kao nezakoniti dokaz, odnosno njezino neuvrštavanje u sudski spis, a koju je Horvatinčić izradio nakon nesreće.

Ovo treće suđenje Horvatinčiću pred izmijenjenim vijećem bilo je znatno kraće od prethodna dva i rasprava je završena za samo osam mjeseci. Ponovno su saslušani Horvatinčićeva djevojka Dilber Đerđa, pomorski vještaci i medicinske vještakinje koji su uglavnom ponovili svoja prethodna svjedočenja. Ovo ponovljeno suđenje donijelo je, pak, samo jedan novi, ali za optužbu vrlo ključan detalj.

Sudac Jurišić, za razliku od svoje prethodnice Šupe, uvrstio je u sudski spis Horvatinčićevu skicu kao zakoniti dokaz i pozvao za svjedočenje šibenskog lučkog inspektora Borisa Seljanovskog s kojim je okrivljenik izradio skicu nakon pomorske nesreće.

- Horvatinčić mi je vlastoručno nacrtao skicu nesreće, i to 3,5 sata nakon što se ona dogodila. Nacrtao je smjer kretanja svoje i kretanja talijanske jedrilice, kao i mjesto na kojemu je došlo do sudara. Prethodno sam ga upozorio da ima pravo na odvjetnika, a on je to odbio. I ovaj zapisnik i skicu Horvatinčić je tada dva puta potpisao – kazao je u svom svjedočenju magistar pomorskog prometa.

Upravo se na ovaj iskaz pozvala i tužiteljica Irena Senečić na zadnjem ročištu u svojoj završnoj riječi, u kojoj je zatražila da se Horvatinčić proglasi krivim za izazivanje pomorske nesreće s neizravnom namjerom i kazni kaznom zatvora u trajanju od 3 do 12 godina, kako je to predviđeno zakonom za to kazneno djelo.

"Izmislio sinkopu"

Za tužiteljicu je Horvatinčićeva skica nedvojbeni dokaz da je okrivljenik sinkopu izmislio kako bi izbjegao kaznenu odgovornost. Da je kod okrivljenika došlo do gubitka svijesti, ustvrdila je tužiteljica, ne bi mogao napraviti skicu sa svim bitnim detaljima.

- Nakon nesreće branio se da mu je zakazao upravljački sustav, to je rekao istražiteljima i prijateljima preko mobitela, a na suđenju se branio sinkopom – ustvrdila je u završnoj riječi predstavnica javne optužbe.

Različite obrane u istražnom i sudskom postupku, kaže nam jedan pravni stručnjak, nisu rijetkost, upravo zato što je svaki okrivljenik slobodan i potpuno autonoman da se brani onako kako smatra da je najbolji način za njegovu obranu, pa čak i lažima i da, u konačnici, zbog toga ne može biti sankcioniran, za razliku od svjedoka u postupku koji su dužni govoriti istinu. A na sudskom je vijeću i sucu, dodao je naš sugovornik, da procijene je li obrana okrivljenog vjerodostojna ili nije.

Obrana se i na ovom suđenju u završnoj riječi pozvala na neubrojivost okrivljenika zbog sinkope i zatražila oslobađajuću presudu. Odvjetnički tim sastavljen od Branka Baice i Veljka Miljevića uvjeravao je sudsko vijeće da je u ovom slučaju okrivljenikova radnja posljedica objektivne nemogućnosti voljnog utjecaja na vlastito tijelo, a to je njegov gubitak svijesti. Stoga za obranu uopće ne postoji glavna komponenta formalnog pojma kaznenog djela i nema prostora za kažnjavanje njihova branjenika.

Uglavnom, s velikim zanimanjem javnost čeka današnju presudu suca Jurišića. No, nakon i ove treće presude, ova pravosudna saga neće biti završena. Kakva presuda bila da bila, na nju će stranke ponovno imati pravo žalbe drugostupanjskom sudu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 11:21