‘SUDSTVO JE U RASULU‘

Totalni kaos zbog štrajka: ‘Gore je nego tijekom korone, posljedice bi mogle biti dalekosežne!‘

Hrvatski suci, odvjetnici i državni odvjetnici slažu se s predsjednikom Vrhovnog suda o stanju na sudovima
 Josko Ponos/CROPIX

Premda isprva izgleda da su posljedice štrajka sudskih suradnika nešto apstraktno, što se ne tiče funkcioniranja života prosječnog građanina, ništa nije dalje od istine. Štoviše, riječi predsjednika Vrhovnog suda poput "rasula" mogle bi točno opisati kakvo je trenutačno stanje na gotovo svim hrvatskim sudovima izazvano štrajkom, a identične kvalifikacije stanja dobili smo i od niza osoba čiji se rad veže uz pravosuđe - odvjetnika, državnih odvjetnika i sudaca.

Najveći dio problema izazvan je ne samim izostankom rada sudova, nego prije svega izostankom bilo kakvih informacija o tome. Naime, gotovo sve stranke u postupku nisu sigurne radi li neki konkretni sud na kojem imaju postupak ili ne. Posao je sudskih zapisničara, između ostaloga, da strankama šalju obavijesti o tome hoće li se koja rasprava održati ili ne, odnosno da šalju pozive na raspravu, a kako su sad u štrajku, čitava komunikacija između suda i stranaka izostaje. Dodatni kaos izaziva pomutnja oko kriterija prema kojima se neka rasprava treba održati ili ne održati.

Hipoteke, natječaji...

Neki od sudova održavaju neke od rasprava, pa tako ljudi ne znaju trebaju li doći na sud kad su im pozivi upućeni ili ne - ako izostanu mogu biti kažnjeni, a ako se, pak, pojave, može ispasti da su dolazili nepotrebno. To baš i nije beznačajno ako, primjerice, iz Zagreba trebate ići na sud u Dubrovniku. Situacija je, kažu naši sugovornici, puno gora nego kad je 2020. gotovo istodobno izbila pandemija covida, a Zagreb je iste godine pogodio potres, koji je teško oštetio niz sudova.

Naime, u toj zaista izvanrednoj situaciji donesene su privremene mjere kojima su odgođene sve rasprave, a kasnije epidemiološke mjere koje su diktirale mjere zaštite u sudnicama kad su se rasprave ponovno počele održavati, no stranke su barem bile informirane o radu sudova.

image

Radovan Dobronić

Nera Simic/CROPIX

Sad, kad se čini da se problem nas ne tiče, sve jače bukti situacija koja bi mogla imati dalekosežne posljedice na rad države, ako se za nju ne nađe rješenje. Naime, prekid rada zapisničara konkretno za građane znači i nemogućnost da, primjerice, izvade potvrdu o nekažnjavanju koja im treba kako bi dobili posao, da izbrišu hipoteku s nekretnine, da provedu ovrhu u slučajevima kad ih može odobriti samo sud i slično. Premda se to čini samo hipotetski, postoji bojazan da bi u budućnosti građani zbog, primjerice, izmakle dobiti u nekome sudskome postupku, zbog toga mogli tužiti i državu.

Drži ‘tri kuta kuće‘

Najveći spor, prema svemu sudeći, leži u neprepoznavanju specifičnosti radnog mjesta sudskog službenika od države. To radno mjesto i uvjeti rada zakonski se izjednačuju s onima zapisničara u bilo kojem drugom državnom tijelu, no nerijetko se ta dva radna mjesta stubokom razlikuju. Naime, premda je radno mjesto sudskoga zapisničara u prošlosti bilo možda manje opterećeno obvezama nego sad, u međuvremenu je evoluiralo u posao s nizom složenih obveza i velikom odgovornošću. Naročito imajući u obzir opseg sudovanja u državi u kojoj je, prema istraživanju Europske komisije iz ove godine, svaki četvrti stanovnik sudionik nekoga sudskoga postupka.

Naime, za razliku od uređenih zemalja, gdje bi sudski zapisničari trebali biti samo zapisničari, sudski zapisničar u Hrvatskoj osoba je koja u sudačkoj referadi "drži tri kuta kuće" - brine se doslovce za sve osim presude. Dakle, za praćenje rokova, za čitavu komunikaciju sa strankama i slično. U djelokrugu svojeg posla, takva osoba ima odgovornost jednaku kao i sudac. Zapisničari na USKOK-ovim odjelima sudova prolaze sigurnosne provjere SOA-e jednako kao i suci, no za razliku od sudaca, oni za svoj pozitivan sigurnosni status ne dobivaju nikakav dodatak, tako da je pitanje što ako zapisničari počnu odbijati sigurnosne provjere, na što imaju potpuno pravo.

image

Ivan Malenica

Ronald Gorsic/CROPIX

No najveći problem povezan sa statusom sudskih zapisničara, barem kad je riječ o Vladi, zapravo nije štrajk, koji se želi prikazati kao revolt zapisničara, nego činjenica da je zbog loših uvjeta rada to radno mjesto i inače deficitarno - štrajk je samo vrh ledenog brijega. Naime, usprkos činjenici da sudovi očajnički već godinama raspisuju nove natječaje za to radno mjesto, za njega se više ne javlja gotovo nitko. Dakle, čak i u slučaju da štrajk nekim čudom sutra bude obustavljen, problem deficita zapisničara i dalje će ostati.

Činjenica da zapisničari dobrovoljno već godinama napuštaju ta radna mjesta nema veze s nikakvom pobunom protiv vlasti. Posao sudskog zapisničara, prevedeno, već dulje vrijeme nije posao koji itko za ponuđeni novac želi raditi.

Upravo to bi, a ne samo pritisak zbog štrajka, trebalo potaknuti vladajuće da ponovno razmisle o uvjetima rada koje nude zapisničarima, s obzirom na to da je riječ o situaciji koja je već više od desetljeća jako prenapregnuta, a sad je, međutim, došlo do pucanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 02:31